(Izvor: direktno.hr, autor: Marijan Opačak)

Mostovi ekonomski savjetnici: Štednje i konsolidiranog proračuna nema, Hrvatska je danas u puno lošijoj poziciji nego pretkrizne 2008. godine

“Ovakvim načinom planiranja proračuna je gotovo nemoguće smanjiti javni dug ispod 70% BDP-a do 2021. U 2019. imamo nominalni rast proračunskih rashoda za 6,5%, a BDP-a 2,9%. Znači da imamo inflaciju jedinične javne potrošnje od 3,6% što je apsolutno nedopustivo i zato ovako skrojen proračun možemo nazvati vrlo rizičnim. Važno je također naglasiti da je Vlada RH ovim prijedlogom proračuna ponovno prevarila građane Republike Hrvatske”, smatraju saborska zastupnica Mosta nezavisnih lista Ivana Ninčević Lesandrić i njezin stranački kolega i voditelj Mostovog Savjeta za gospodarstvo Vedran Jerković.

Prijedlogom državnog proračuna za 2019. godinu, koji je Vlada u petak uputila u saborsku proceduru, predviđen je rast proračuna svih ministarstava u odnosu na originalni ovogodišnji proračun, jedino će Ministarstvo turizma imati proračun manji za 16,8 posto. Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018. Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini.

“Prije nekih godinu dana, ministar Marić je prilikom predstavljanja proračuna za 2018. godinu najavio da se u 2019. godini planira uravnoteženje proračuna, odnosno, nulti deficit, a suficit u 2020. i 2021. Na temelju ovoga nužno je postaviti pitanje zašto se od ovoga odustalo jer su iz prijedloga za 2019., kao i projekcija za 2020. i 2021. godinu jasno vidljivi isključivo deficiti državnog proračuna – 4,2 mlrd. kuna u 2019., 2,5 mlrd. kuna u 2020. i 0,8 mlrd. kuna u 2021. godini”, podsjeća saborska zastupnica.

Dodaje kako s obzirom na to da ne diramo devizni tečaj, sva makroekonomska politika ovisi o fiskalnoj politici. “Međutim, istoj kronično nedostaje konzistentnosti. Ovim prijedlogom je sada postalo potpuno jasno da je pozitivna 2017. godina bila statistička pogreška i slučajnost. Štednje, odnosno, restriktivnog i konsolidiranog proračuna nema, što znači kako fiskalna politika i dalje nije onakva kakva bi morala biti u zemlji s rigidnom tečajnom politikom”, rekla je Ivana Ninčević Lesandrić.

Mostov ekonomski strateg, Vedran Jerković, smatra kako je nužnost jedan cijeli mandat držati javne rashode stabilnima, na istoj razini, kako bi u relativnom pogledu imali deflaciju jedinične javne potrošnje. ” Trenutno, bolje je i ne razmišljati što će se dogoditi kad dođe sljedeća globalna kriza. Koja nije uopće tako daleko kako se to čini. Imajući na umu posljednje podatke o padu BDP-a u Njemačkoj, kao i činjenicu da svjetsko gospodarstvo već devet godina neprekidno raste, proces hlađenja i preslagivanja na svjetskoj sceni je vrlo blizu.

Hrvatska je danas, koliko god nas premijer Plenković i ministar Marić pokušavaju uvjeriti u idiličnu situaciju državnih financija, u puno lošijoj poziciji nego pretkrizne 2008. godine. Tada je naš udio javnog duga u BDP-u iznosio 39%, dok bi 2018. godinu trebali završiti s omjerom od  74,6%.”, smatra Jerković i dodaje kako mu nije jasno na temelju čega Vlada RH temelji svoj optimizam kad je u pitanju prihodovna strana proračuna i rast BDP-a od 2,9%.

“Projekcije Svjetske banke za 2019. se kreću na razini od 2.6% (Vlada RH 2.9%). Dok su projekcije za period 2020. do 2022. dodatno nepovoljnije za nas (2,4%, 2,3%, 2,2%). Ovo su vrlo realne prognoze koje se mogu potkrijepiti činjenicama”, smatra Jerković.

Ninčević Lesandrić dodaje kako Hrvatska ima i jako ozbiljan strukturni deficit radne snage uvjetovan prevelikom emigracijom. “Manjak radne snage se ozbiljno manifestira u turizmu. Hotelijerima i ugostiteljima je pronalazak kvalitetnog kadra postao nemoguća misija. Već smo ove godine imali u samoj špici sezone (srpanj, kolovoz) pad broja noćenja za tri  posto. Uz Grčku, Tursku i zemlje Sjeverne Afrike, koje se vraćaju na svjetsku turističku kartu, nije realno za očekivati turističke pluseve od prijašnjih godina. Štoviše, turizam bi mogao krenuti u smjeru stagnacije a sudjeluje nam s 20% u BDP-u”, kaže saborska zastupnica. Podsjeća i kako je industrijska proizvodnja u rujnu  pala za 2,6% u odnosu na rujan 2017., što je njezin najveći pad na godišnjoj razini od siječnja 2015.

“Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja u devet, od posljednjih 11 mjeseci, zabilježila pad na godišnjoj razini dok je rasla samo u veljači i lipnju 2018. Europska komisija je u svojim jesenskim projekcijama upozorila da je Hrvatski izvoz dosegnuo svoj maksimum i da nas u 2019. godini čeka stagnacija istog”, upozorava Lesandrić.

Vedran Jerković dodaje kako je vidljivo da Vlada RH temelji gospodarski rast i na porastu osobne potrošnje. “Porezna ‘reforma’ ne donosi gotovo nikakav rast raspoloživog dohotka za više od 80% radno aktivnog stanovništva. To ne predstavlja korak koji bi značajnije potaknuo osobnu potrošnju a samim time i gospodarski rast”, smatra Jerković.

“Na rast BDP-a će se negativno odraziti i potpuno anti poduzetnička ideja o minimalnoj osnovici za doprinose za direktore i članove društva. Vrlo je upitno koliko, i hoće li se ljudi odlučiti na novu poduzetničku aktivnost,  uz spoznaju, da čim su otvorili trgovačko društvo imaju godišnji trošak od 22.824 kuna na ime doprinosa. Treba vidjeti gdje će poduzetnici tražiti uštede kao odgovor na taj nepotreban trošak, koji isključivo služi za krpanje političke rastrošnosti”, smatra voditelj Mostovog savjeta za ekonomiju.

Ninčević Lesandrić smatra i kako će dodatan problem predstavljati i predviđena sredstva iz EU fondova gdje u proračunu imamo planirani prihod u iznosu od 17,4 mlrd. kuna. “Identičnu situaciju smo imali i u planu proračuna za 2018. godinu gdje je bio predviđen iznos od 13,8 mlrd. kuna, a onda je rebalansom proračuna iznos umanjen za 2,7 mlrd. kuna. Može se i u 2019. godini očekivati gotovo isti scenarij. Naime, provedba projekata koji se financiraju iz EU fondova je iznimno slaba i do sada smo na samo 14% isplaćenih sredstava od ukupno alociranih 10,7 mlrd. eura. Upravo su EU fondovi dobar test efikasnosti, ili bolje rečeno neefikasnosti, javnog sektora. Sramotna je činjenica da čak ni Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nije potrošilo predviđena sredstva za ovu godinu. Slijedom navedenog, sigurno će doći do usporavanja gospodarskog rasta. Stopa rasta BDP-a od 2,9% nema čvrstih uporišta i neće ju biti moguće ostvariti”, objašnjava saborska zastupnica Mosta.

Oboje se slažu i kako je rashodovna strana proračuna još bolnija priča. 

“Kako je državni proračun je najvažniji dokument za jednu zemlju, svako pogrešno planiranje dokumenta od takve važnosti, nije dobro. Stoga je bolje opreznije planirati. Jer je društvena cijena opreznijeg planiranja osjetno manja od cijene optimizma bez pokrića. Uostalom Europska komisija, Svjetska banka, MMF kao i mnogi drugi makroekonomisti navode da je ključ rješenja za Hrvatsku, uz nužne reforme, stavljanje rashodovne strane proračuna pod ozbiljnu kontrolu. Jer smo i dalje iznimno fiskalno ranjivi uslijed previsokog javnog duga. Kada pogledamo rashodovnu stranu prijedloga proračuna, jasno je vidljivo da ovdje ne možemo pričati o opreznom planiranju”, smatra Jerković.

Ninčević Lesandrić dodaje kako imamo porast mase plaća od 0,8 mlrd. kuna (+tri  posto) u odnosu na 2018. godinu. “Ne postoji niti jedan parametar zbog kojeg bi to moralo biti tako. Baš naprotiv. Hrvatska odumire, stanovništvo se iseljava, a naša administracija se povećava. Trendovi pokazuju da, iako broj stanovnika u Hrvatskoj zbog iseljavanja svake godine sve više opada a javni sektor se povećava, kvaliteta javnih usluga pada ili u najboljem slučaju ostaje nepromijenjena. Radi se primarno o politički podobnom administrativnom višku a ne o zanimanjima kao što su liječnici i medicinske sestre, kojih uostalom i nedostaje”, uvjerena je saborska zastupnica.

Naši sugovornici podsjećaju i kako je MOST 2017. godine ostavio vladi Andreja Plenkovića možda i najvažniji reformski dokument  za Hrvatsku-Akcijski plan za reformu javne uprave. Kojeg je čak i EU-a odlučila financirati s 880 mil. kuna bespovratnih sredstava. “Ključno je pitanje zašto Vlada RH nema snage i hrabrosti povući ta sredstva i napraviti ključni korak kad je su pitanju ozbiljni reformski koraci”, pita Ivana Ninčević Lesandrić.

Jerković napominje i kako imamo i ukupni porast subvencija za 466 mil. kuna ili 7,1%. “Hrvatska se i dalje ponaša po principu uzmi onome tko radi dobro i daj onome tko radi loše. U konačnici, subvencije su uvijek zero sum game. Uzeli ste jednima i dali drugima. Nema stvaranja nove dodane vrijednosti. Očito lekcija s brodogradnjom nije dobro naučena. Naplata jamstava još nije apsolvirana, a već imamo novi problem u Croatia Airlinesu koji je u iznimno lošoj situaciji i prijeti mu stečaj. Slično vrijedi i za HŽ. Kojem ćemo dati 892 milijuna kuna za poticanje željezničkog putničkog prometa koji je sve lošiji, a broj putnika pada godinama. Zatim Jadrolinija kojoj ćemo dati 316 mil. kuna za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija. Zar nikome od vladajućih nije palo na pamet upitati se zašto moramo subvencionirati nacionalne prijevoznike u zemlji s udjelom turizma u BDP-u od 20%!?”, smatra Jerković.

Naš sugovornik dodaje i to da u prosjeku, ministarstva imaju povećanje svojih budžeta za 12,2%. “Sporno je, što iza ovih povećanja rashoda ne stoji nikakav reformski potencijal. Kao što je iz svega ovoga vidljivo da je strukturna fiskalna prilagodba potpuno nestala te smo prepušteni sreći i nadi da će se poslovni ciklus i vanjske pozitivne okolnosti nastaviti poboljšavati većim intenzitetom nego do sada”, objašnjava.

“Štedi se kad imaš a ne kad nemaš. Stoga je još bolnije promatrati kako će Hrvatska već treću godinu propustiti priliku za ozbiljnom fiskalnom konsolidacijom i reformama u iznimno povoljnom ciklusu u kojem se nalazi svjetsko gospodarstvo.”, smatra Jerković.

Mostova saborska zastupnica dodaje i kako je važno napomenuti još jedan podatak: “U 2017. godini smo imali za 3,4 postotna poena veći prihod opće države izražen kao postotak BDP-a u odnosu na razine prije krizne 2009. godine. Najviše zahvaljujući većoj stopi PDV-a od ali i EU fondovima. Koje iskorištavamo slabo ili nikako. Upravo nam ove dvije činjenice daju stimulans da držimo, koliko-toliko, glavu iznad vode. Jednom riječju, mi porezni obveznici fiskalno konsolidiramo državne financije kroz rast poreznog opterećenja, a ne Vlada RH kroz ozbiljnu reformsko-investicijsku politiku”, smatra Ninčević-Lesandrić i dodaje: “Kada bi danas udio opće države u BDP-u bio na razini 2009. godine, i da nismo članica EU-e, ne bi imali pad omjera javnog duga i BDP-a, već proračunski deficit između 14-15 mlrd. kuna. Stoga se hvaliti fiskalnom konsolidacijom kao i poreznim rasterećenjima baš i nije uputno”, smatra saborska zastupnica.

“Ono što se nama trenutno događa je što nas “morske struje nose prema obali, a ne zato što mi upravljamo  u tom smjeru”. Bolje i ne pomišljati što će se dogoditi kad dođe, a doći će kad-tad, do ozbiljne oluje na otvorenom moru”, kažu Ivana Ninčević Lesandrić i Vedran Jerković.