Izvor: Slobodna Dalmacija / Zoran Šagolj

Europski izbori pokazali su razmjere pada potpore birača za obje stranke. S takvim postotcima HDZ i SDP vlast mogu obnašati samo zajedno. Vidjeli smo kako su europski izbori donijeli velike promijene na političkoj sceni. Praktički, osim HDZ-a i SDP-a, samo Most je ostao. Isto tako će se karte ponovo dijeliti i nakon predsjedničkih izbora.

U tjednu koji su obilježili 28. vukovarska obljetnica, frontalni štrajk prosvjetara, zahuktala predsjednička kampanja i kongres Europskih pučana u Zagrebu, razgovarali smo s Božom Petrovom, čelnikom Mosta.

Prema zadnjim istraživanjima, ispada da je Most više profitirao od suradnje s Miroslavom Škorom nego obrnuto. Njemu rejting pada, dok Mostu raste. Kako to komentirate?

Ankete treba uzeti s velikom rezervom jer danas ti rejtinzi služe kao oružje u ratu, da bi se utjecalo na javno mnijenje, odvraćalo ili usmjeravalo ljude, a ne kao informacija ili stvarni pregled situacije. Evo, nedavno su potpuno promašile rezultate europskih izbora. Sjetite se samo situacije s anketama u Velikoj Britaniji koje su predviđale da Britanci ipak na referendumu neće izglasati Brexit, a vidimo kako je ta priča završila. Zato mnoge zemlje zabranjuju objavu anketa neposredno pred izbore kako ne bi utjecale na birače. U konkretnoj situaciji, treba uzeti u obzir da je Miroslav Škoro jedini kandidat koji ne pripada jednom od dva krila partije, a ima ih mogućnost ugroziti.

Je li Mislav Kolakušić taj koji najviše kvari Škorine planove za Pantovčak, odnosno otima mu birački prostor?

U ovoj izbornoj utrci Miroslav Škoro ima ozbiljne šanse za pobjedu. Za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića, on je pravi nestranački kandidat koji neće funkciju predsjednika obnašati s figom u džepu gledajući jednim okom na interese svoje političke partije. Ostali kandidati igraju “ligu za opstanak.” Ne mogu isključiti da neki kandidati u predsjedničkoj utrci sudjeluju s namjerom da nekom od favorita poremete planove, ali to je gotovo nemoguće utvrditi.

Zašto se vi niste kandidirali za predsjednika? Bilo je takvih neslužbenih najava.

Dugo se u medijima spekuliralo s mojom kandidaturom i ta medijska radoznalost je očekivana i uvijek dobrodošla. Ali predsjednička funkcija je nestranačka, a ja nisam dovršio svoj posao u Mostu i ne volim svoje poslove ostavljati nedovršenima.

Jesu li vas obeshrabrili loši rezultati Mosta na EU izborima?

Upravo suprotno, moja motivacija je nikad jača. Otkad se pojavio na sceni, Most je jedna pozitivna pojava. Donijeli smo novu dinamiku na političku scenu, a politika koja se odvijala “ispod stola” počela se razotkrivati. U trenutku kad smo ušli u tu borbu, ušli smo s otvorenim gardom i primili puno udaraca. I tu smo došli u situaciju kad vidite tko vam je pravi prijatelj i suborac, a tko je bio s nama zbog nekih drugih prizemnijih razloga. Ova bitka je maraton, a ne sprint. Postoje i usponi i padovi. Bitno je ustati i ispred sebe vidjeti cilj.

Ne uđe li Miroslav Skoro u drugi krug, ima li šanse da podržite Kolindu Grabar-Kitarović? Pitam to jer pretpostavljam da o Milanoviću ni ne razmišljate.

Pravo pitanje glasi mogu li ja podržati predsjednicu koja je u pet godina svoga mandata gotovo nijemo ispratila nekoliko stotina tisuća naših ljudi u Njemačku ili u Irsku. Isto tako možemo postaviti pitanje mogu li ja podržati bivšeg premijera koji je na početku svog mandata donio Ovršni zakon po kojemu su stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj izgurane na margine društva!? Tko uopće može podržati kandidate s takvom političkom ostavštinom? Već sam rekao da su Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović kandidati kontinuiteta propadanja.

Tko je od predsjedničkih kandidata najviše profitirao tijekom vukovarske obljetnice? Je li prijeđena i granica pristojnosti?

Žrtvu Vukovara treba uvijek obilježavati dostojanstveno, odati počast onima koji više nisu s nama, ali i onima koji
su preživjeli. Smatram da nitko u tragediji i patnji Vukovara ne može profitirati. Prije će se dogoditi da nekome u Vukovaru završi politička karijera.

Kako komentirate Pupovčevo komemoriranje žrtava s obiju strana? Je li to relativizacija krivnje?

Važno je da mi koji vidimo i osjećamo žrtvu Vukovara na tome ustrajemo, a kako vrijeme bude odmicalo, žrtva Vukovara će postajati sve veća u našim očima. To sigurno zna i razumije i Milorad Pupovac. A što se tiče podjele krivnje, to je jedan kontinuitet srpske politike koji šteti ponajprije Srbiji. Hrvatska pozicija u tom smislu mora biti jasna. Uzrok Domovinskog rata je velikosrpska agresija, tražimo svoje nestale, zločinci moraju biti kažnjeni, a oni koji su bili izloženi torturi na području Republike Srbije moraju biti obeštećeni. Nažalost, u tim pozicijama naša je politika prečesto lutala. Od Milanovićevih ispada o građanskom ratu do pregovaranja Kolinde Grabar-Kitarović s Aleksandrom Vučićem o tome da se u Hrvatskoj prestane spominjati “velikosrpska agresija”.

Podržavate li novu strategiju prosvjetnih sindikata s totalnom obustavom rada?

Koliko vidim, sindikati u štrajku poduzimaju one mjere koje su proporcionalne “sili” i aroganciji koju primjenjuje Andrej Plenković. I mislim da je to opravdano. Kad vas Vlada ponižava, što vam preostaje? Ako ćemo svi pognuti glavu, onda preostaje jedino spakirati kufere. To s moje strane neće vidjeti, a drago mi je da neće vidjeti ni od naših prosvjetnih djelatnika. Vrijeme je da se kaže “dosta!”. I za učenike je dobra poruka dosljednost i borba za svoje ciljeve, koju im nastavnici mogu poslati.

Kako biste vi postupili na Plenkovićevu mjestu?

Ne bih se uopće doveo u njegovu situaciju. Reći ću vam isto što sam rekao i Plenkoviću na zadnjem “aktualcu” u Saboru. Pitao sam ga zašto u tri godine mandata prstom nije mrdnuo kako bi uredio sustav plaća i donio zakon o plaćama. Tijekom godina navlačilo se posebne koeficijente i dodatke za različite službe. To je uostalom napravio i Plenković kad je podignuo koeficijente u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dakle ljudima koje poznaje, koji su dio njegova miljea. To je takav sustav u kojem sustava nema i ostat ćete u zapećku ako se ne borite. I ne možete prosvjetarima i njihovim sindikatima ništa tu zamjeriti. Mnogi su omastili brk dok se njih guralo u stranu, a njihovi zahtjevi su puno skromniji od nekih drugih. Razumijem njihovu poziciju i Most podržava njihov prosvjed. A osobno se zalažem za to da se sustav plaća u javnim službama uredi na temelju objektivnih kriterija.

Slažete li se s ocjenom da, u svjetlu unutarstranačkih odnosa u HDZ-u, ni jedan ishod predsjedničkih izbora ne može biti dobar za Andreja Plenkovića? Pobijedi li Grabar-Kitarović, naime, postoji opasnost da ona povede nezadovoljnike i počne se pripremati za vrijeme nakon Pantovčaka, dok u drugom scenariju obračuni u HDZ-u mogu početi već u siječnju, mjesecima prije unutarstranačkih izbora?

Ne bavim se time tko u HDZ-u kome podmeće i tko se s kim obračunava. To je njihova interna stvar, a nužno bi bilo da država prestane biti talac njihovih afera i igrokaza, jer se oni samo bave sobom, a ne stvarnim problemima građana. A nemojmo se zavaravati, svakome je jasno da je pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović jedina šansa za Plenkovićev opstanak.

Što je sa izbornim saborom Mosta? Najavljen je nakon EU izbora za ovu jesen, a još malo pa smo u zimi.

Procijenili smo da nije dobro trošiti energiju na izborni sabor u tijeku priprema za kampanju za predsjedničke izbore. Trenutačno su u fokusu Mosta predsjednički izbori.

Vidite li sebe i dalje na mjestu predsjednika?

Želim nastaviti započeti posao u Mostu. O kandidaturi ću odlučiti kad za to dođe vrijeme.

Predložili ste izmjene izbornog zakona? Hoće li vas podržati SDP?

Predložili smo jedan kvalitetan i uravnotežen zakon koji je sukus rasprava o izbornom sustavu unatrag 10 godina. Predlažemo smanjenje broja zastupnika sa 151 na 120, predlažemo tri preferencijska glasa umjesto jednoga, predlažemo da se urede izborne jedinice tako da svaki glas bude jednako težak, a želimo zabraniti i kandidiranje onima koji su “uvjetno osuđeni” za kaznena djela. Dakle, načela su jasna. Želimo manje političara, želimo političare koji su odgovorni narodu, želimo eliminirati političku trgovinu, želimo suzbiti sklapanje koalicija u kojima profitiraju oni koji sami ne uživaju nikakvu potporu birača. Mislim da će to podržati svatko tko tvrdi da se bori protiv korupcije, političke trgovine, “žetončića” i klijentelizma.

Sve govori da će idući parlamentarni izbori donijeti nikad rascjepkaniju političku scenu. Postoji li ikakva šansa da nakon idućih izbora budete dio iste većine sa SDP-om?

Ipak mi se čini daje puno realnije govoriti o mogućoj velikoj koaliciji HDZ-a i SDP-a. Europski izbori pokazali su razmjere pada potpore birača za obje stranke. S takvim postocima HDZ i SDP vlast mogu obnašati samo zajedno. Vidjeli smo kako su europski izbori donijeli velike promjene na političkoj sceni. Praktički, osim HDZ-a i SDP-a, samo Most je ostao. Isto tako će se karte ponovno dijeliti i nakon predsjedničkih izbora.

Most se žestoko protivio iznajmljivanju Sabora europskim pučanima, da bi se na koncu ispostavilo da ste vi sami digli ruku za izmjenu pravilnika kojim je to omogućeno. Je li to politički autogol Mosta?

Autogolova je na ovoj temi bilo puno, ali nijedan nije završio u Mostovoj mreži. Da ponovim za one koji brkaju lončiće. HDZ je u travnju donio presedan po kojemu je prvi put iznajmljena sabornica, i to njihovoj europskoj političkoj grupaciji. Ja sam tada bio suzdržan, svi ostali za i donesena je odluka 0 iznajmljivanju EPP-u. 1 tada, kad je presedan donesen, postavlja se pitanje što ako u budućnosti neka druga europska politička grupacija zatraži isto. Hoćemo li i njima dopustiti isti tretman ili je Sabor rezerviran samo za HDZ i njihove pučane? Tada se glasovalo hoće li i za ostale vrijediti ta pravila i tada sam bio za.