Okrugli stol na temu kako regulirati rad od kuće, te imaju li zaposlenici pravo na isključenje i nedostupnost, okupio je sudionike koji su, svatko sa svog aspekta, iznijeli iskustva i prijedloge, obzirom da je ova tema i predmet pregovora Vlade i sindikata koji su upravo u tijeku vezano uz izmjene Zakon o radu, a ovaj problem dodatno je potenciran izbijanjem pandemije, zbog čega je rad od kuće postao sve češći.
Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić organizirala je i moderirala okrugli stol, na kojem su sudjelovali urednica N1 televizije Nataša Božić, Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas Poduzetnika, izv. prof. dr. sc. Viktor Gotovac, Katedra za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, te Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Marija Selak Raspudić sudionicima je postavila niz pitanja od toga kako regulirati rad od kuće, imaju li zaposlenici pravo na isključenje nakon svoga radnog vremena, do vrlo česte pojave da taj rad od kuće često dovodi do nemogućnosti razdvajanja poslovnog I privatnog, te neplaćenog rada izvan radnog vremena.
Neke zemlje, poput Francuske donijele su uredbu prema kojoj radnici ne moraju otvarati službeni e-mail izvan radnog vremena, odnosno imaju pravo na isključenje. Sudionici su se referirali treba li i Hrvatska ići u tom smjeru, kako regulirati rad od kuće?
Sindikalac Krešimir Sever je istaknuo kako imamo Zakon o radu koji je dosta fleksibilan, a mijenjanje zakona dosta je dugotrajno, te je svakako brže I učnkovitije kolektivno pregovaranje.
“Kolektivni ugovori, koji obvezuju obje strane najbolji su put u ovakvim slučajevima. Istaknuo bih kako smo se bavili ovom temom rada na izdvojenom mjestu, I za to treba imati uvjete, dakle, veličinu prostora za rad, potom opremu za rad, trošak za rad, što je u većini slučajeva bilo nepokriveno, te biti obostrano. Ako se dogovori izdvojeni rad poslodavac mora to nadoknaditi a državi im priznati kao trošak, kao reshod. Tu je i opasnost od nemogućnosti razdvajanja radnog I obiteljskog života, jer taj rad od kuće se pretvara u cjelodnevni posao, a granica je itekao nužna.”
Poduzetnik Hrvoje Bujas, složio se kako je Zakon o radu dobar, iako za njegove pojmove malo prenormiran, a i njemu se kolektivno pregovaranje čini bolja varijanta od mijenjanja zakona.
“Zakon mora štiti i jednu i drugu stranu, s tim da smo mi, mali i srednji, negdje u sredini, kombinacija poslodavca i radnika. Slažem se da nam ne treba novi zakon koji će regulirati odvojeni rad. Taj rad od kuće nije za svakoga, ovisi o zanimanju i u konačnici je riječ je o deset posto djelatnosti, koje ga mogu prakticirati, mahom onih gdje su primanja iznadprosječna. Ističem važnost rada i mi se zalažemo za više rada, veće plaće, digitalizaciju, više pravde”, rekao je Bujas.
Novinarka Nataša Božić Šarić, tijekom koronakrize mjesecima je radila emisiju od kuće i emitirala je iz svog dnevnog boravka.
“Ja sam dobrovoljno to izabrala i radila, jer sam htjela emisiju imati svaki tjedan, a u protivnom bi emisija išla svaki drugi tjedan. Naime, smatram da određene profesiju imaju određenu odgovornost, osobito u nekim izvanrednim situacijama, kojima se treba prilagoditi i odraditi maksimum. Svakako bih istaknula da nije svejedno kolika je zarada zaposlenika, uz to ide i stupanj odgovornosti, koji je automatski veći, a nažalost, često je situacija takva da se stalni angažman traži od potplaćenih početnika. To bi trebalo uzeti u obzir. Zakon ne bi trebalo mijenjati, već kolektivnim dogovorom poslodavca i radnika to riješiti i to na dobrovoljnoj osnovi, da se radnik izjasni ako želi raditi od kuće I biti dostupan, te to stimulirati, a onaj tko ne želi može ostati pri svome”, istaknula je Božić..
Profesor radnog prava Viktor Gotovac istaknuo je da u Zakonu o radu ne postoji mogućnost rada s izdvojenog mjesta.
“Znači zakon nije dobar, samo mi živimo u mitovima mi smo društvo koje se ne mijenja. Imamo rad studentima, zapošljavanje umirovljenika, autorski ugovor, sve samo da ne mijenjamo zakon. Ovo bih nazvao kriznim zakonom – regulirati rad od kuće. Radio sam zbog potresa od doma i poslodavac je odmah ukinuo prijevoz ali nije platio to sto koristim svoj prostor, resurse. Smatram da nije točno da je covid 19 uzrok problem, nego ga je samo potaknuo. Bitno je kako napraviti što bolji zakonodavni okvir, a parametri su plaća, radno vrijeme, dopust, nema alternativnih mogućnosti ZOR-u”, rekao je prof. Gotovac.