Saborski zastupnik i potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja za tjednik Nacional komentirao je aktualne političke teme!
NACIONAL: U javnosti se počelo spekulirati o okrupnjavanju, ili čak ujedinjavanju opozicije. Bi li Most pristao na to?
SDP i Možemo već najavljuju zajednički izlazak na izbore. No posljednje ankete pokazuju da je Most po političkoj snazi nadomak SDP-a i Možemo. Izuzmemo li neodlučne, Most bi prema posljednjim anketama u sadašnjem trenutku osvojio između 20 i 23 mandata. To pokazuje da smo na vrhuncu političke snage. Nismo bili tako snažni ni 2015. Tada smo bili raznorodna, nekoherentna skupina iz različitih dijelova zemlje, ujedinjena u otporu lokalnim šerifima. Tada definitivno nismo imali jasnu političku budućnost, jer nije moguće održati na okupu aktere koje ujedinjuje samo borba protiv korupcije, a ne i dugoročne ideološke vrijednosti. Danas je Most ideološki koherentan. Profilirali smo se na političkom spektru od centra prema desno. Što je ujedinjenja opozicije tiče, valja zapaziti nešto što možda još nije dovoljno vidljivo: da je pandemija otpočela tektonske promjene u društvu, a onda i u političkim odnosima. Utjecala je na polarizaciju i naroda i političke scene. Nakon pandemije, ništa više neće biti isto, naročito sada kada inflacija i rast cijena, koji su posljedice lockdowna, počnu uzimati danak. Oni koji su zagovarali strože mjere, a to nije bio samo HDZ nego je, nažalost, dio lijeve opozicije zagovarao čak i strože mjere, suočit će se s velikim problemima. U tome vidim priliku za Most. I zato, Most će biti predvodnik procesa izgradnje Druge Republike i odlaska HDZ-a u oporbu. Hrvatskoj je potrebna Druga Republika: obnova institucija i povratak povjerenja u institucije.
NACIONAL: Vidite se kao predvodnici opozicije?
Da. Već sada, promatramo li ankete, Most postaje sve jači: SDP i Možemo snažniji su od nas, ali samo ako idu zajedno. Ali događa se jedan drugi proces, koji nije dovoljno zapažen: dio birača Možemo prelazi Mostu. I to je prilika za nas, naročito sada kada se Socijaldemokrati organiziraju u stranku, a to će SDP-u nanijeti dodatnu štetu. Do izbora je još mnogo vremena, ali kockice se za Most vrlo povoljno slažu.
NACIONAL: Otimate birače Možemo?
Da. To već činimo. Birači Možemo, na primjer, pomagali su nam u Zagrebu prikupljati potpise za referendum protiv stožerokracije i promjene Ustava. Na posljednjem sam prosvjedu upoznao bračni par, i ljudi su mi rekli da su bili i na prosvjedu za Radio 101, i za kurikularnu reformu, i da su glasali za Možemo, ali nećemo više nikada, i to zbog odnosa prema pandemiji. To je naša velika prilika, a to pokazuju i ankete, koje nam nikada nisu bile sklone. Dakle, čak kad bismo samo i sačuvali ovo što imamo sada, jasno je da bez Mosta nema buduće vlade. Ali ja sam uvjeren da društveni procesi idu tako da će Most biti predvodnik opozicije i ključna snaga u promjenama u Hrvatskoj.
NACIONAL: Isključujete suradnju s ostatkom opozicije, ili ne?
Vidjet ćemo tko će biti akteri. Mnogo se toga može promijeniti. Tko bi prije nekog vremena mogao i pretpostaviti da će se Domovinski pokret, za koji se smatralo da o njemu ovisi formiranje Vlade, danas boriti za opstanak? Politička scena uvelike će se promijeniti: odnos prema pandemiji i inflacija koja nas čeka znatno će utjecati na sve odnose. Pitanje je uopće hoće li uspjeti pregovori SDP-a i Možemo: pregovarali su o zajedničkom izlasku na izbore u Zagrebu, pa dogovor nije uspio. Svakako, ideološki smo profilirani, ali ne i ostrašćeni, u smislu da ne možemo surađivati s onima s kojima se ne slažemo. S druge strane, nećemo dopustiti umanjivanje ljudskih prava i sloboda. Sada smo imali situaciju da je zdravlje postavljeno kao nekakav apsolutni prioritet, a veliko je pitanje koliko su epidemiološke mjere uistinu očuvale zdravlje ljudi. Evo, na primjer, prije dvije godine samo su usamljeni javni glasovi upozoravali da pretjerana dezinfekcija i nošenje maski oslabljuje imunološki sustav, a sada već i ozbiljni znanstvenici govore o “imunosnom dugu” koji ćemo plaćati zbog odnosa prema epidemiji. Potvrđuje se sve što smo od samog početka govorili, i građani će to prepoznati. Vidjet ćemo tko će biti u opoziciji, ali jasno je što je Hrvatskoj definitivno potrebno: reforma pravosuđa, izbornog sustava i ponovna izgradnja institucija. Državu ne smijemo dovoditi u pitanje, ali svakako trebamo dovesti u pitanje politiku koja HDZ gotovo izjednačava s državom. Okupirali su sve ključne institucije, pa teško možeš napredovati ako nemaš člansku iskaznicu; a ako je imaš, ne moraš brinuti, jer ćeš biti zaštićen, što se vidjelo u slučaju Gabrijele Žalac.
NACIONAL: Kažete da je Most ideološki homogen. Moglo bi se isto tako tvrditi da je ideološki labilan: koalirali ste s HDZ-om, pregovarali sa SDP-om, a i sada govorite da ste spremni surađivati i s onima s kojima se ne slažete.
Ne mislim da je suradnja znak ideološke labilnosti. Prije pet, šest godina bili smo ideološki labilni jer, osim borbe protiv korupcije, nismo imali jasno profilirane vrijednosti. Uostalom, problem Hrvatske i jest u tome što se mora naglašavati da ste stranka koja se bori protiv korupcije? Ne bi li to morao biti samorazumljivi preduvjet svake politike? U ono smo vrijeme bili lokalni akteri bez jasne strukture i jasnog skupa vrijednosti. A što se koaliranja tiče, ne možemo mi odrediti koga će hrvatski birači izabrati. Vidjet ćemo kakav će biti sastav Sabora, i s kim možemo surađivati. S nekima smo dosad već surađivali. Moj je osobni stav da se Hrvatska s HDZ-om ne može mijenjati, kao i da su bile osuđene na propast sve opcije koje su HDZ-u osiguravale većinu. Podsjećam da je Most, bez obzira na dvije koalicije s HDZ-om, izišao iz vlade. To nikad nitko nije napravio. Jedno je Plenkovićev PR, a drugo činjenice: Most je na vladi tražio odgovornost i nismo iskazali povjerenje ministru Mariću. To je ključna činjenica u odlasku Mosta iz Plenkovićeve vlade, a ne njegova predstava pred kamerama. Dakle, mi smo jasno pokazali što želimo u politici, bez obzira na koalicije: podizanje etičkih stanarda i borba protiv korupcije. Sada smo i jasno vrijednosno profilirani: temelj Hrvatske je Domovinski rat; antitotalitarna smo stranka, stran nam je i komunizam, i fašizam, i nacizam; baštinimo sve što je vodilo demokratskoj hrvatskoj državi, a odbacujemo sve što je vodilo autoritarizmu i totalitarizmu – baštinimo dakle Domovinski rat a ne ni Tita ni Pavelića. Svjesni smo da je većina Hrvata vezana uz općeljudske, kršćanske i obiteljske vrijednosti. Jasno smo profilirani.
NACIONAL: Iz toga što ste rekli, ja bih zaključio da ste vi antikorupcijski HDZ. Vrijednosti su vam identične.
Ne bih rekao. HDZ možda o njima priča, ali pitanje je koliko ih provodi. Devedeset posto onoga za što se zauzima Most, HDZ ne spominje ni u programu. Često se, na primjer, tvrdi da je Most populistička stranka, a kad je vlada zamrznula cijene goriva, mi smo upozorili da to nije dobar put. I inače se malo prati što Most u Saboru radi i predlaže, ali se lijepe etikete. Mi smo, na primjer, u rujnu prvi doveli guvernera HNB-a u Sabor i otvorili temu inflacije. U siječnju naš zastupnik Troskot prvi put iznosi koliko će koštati struja, na što mu ministar Ćorić govori da lupeta i da je dežurni Mostov katastrofičar. Na kraju, obistinilo se sve što je Troskot govorio. No sve se to brzo zaboravlja, premda nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da su Mostovi zastupnici najaktivniji u Saboru i da dominiraju u raspravama. Ali uvijek se nekako govori: da, aktivni su, dominiraju, najbolji su u dosjetkama, ali su tanki u ozbiljnoj politici. Stvarnost je itekako drugačija.
NACIONAL: Vratimo se ujedinjavanju opozicije. Ako sam dobro shvatio, spominjete postizborne koalicije, kao i vaš stranački kolega Raspudić. Jeste li otvoreni za predizborne koalicije?
Na sve smo dosadašnje izbore izlazili samostalno. Velike i raznorodne predizborne koalicije za nas nisu opcija. Često su one i varanje birača, u kojemu manje stranke prikrivaju slabost ujedinjujući se sa snažnijima. Otvoreno je tek to da bismo mogli surađivati s nekom srodnom strankom, ali ne kao manji partner u toj koaliciji nego kao lider koalicije. Ali definitivno nam je mnogo draži samostalni izlazak na izbore: “izvagat” ćemo se i vidjeti koliko vrijedimo. To se neće mijenjati.
NACIONAL: Svjedočimo enormnom broju ozbiljnih afera, pa se sve češće spominje pad vlade. Mislite li da je vrijeme sazrelo za to?
Ne mislim da će vlada pasti, osim ako se ne dogode unutarstranački sukobi u HDZ-u. Premda, s obzirom da je Plenković najnepopularniji političar, ni to više nije isključeno. Takvo je stanje velika opasnost za najjaču stranku. Bez toga, ne vidim tko bi od koalicijskih partnera bio spreman uskratiti podršku HDZ-u i ići na izbore. Pa što na izborima može HSLS ili Reformisti? Manjincima je ionako svejedno: njihovi su mandati zajamčeni. O tome hoće li se na prijevremene izbore ovisi isključivo o volji Andreja Plenkovića ili, eventualno, o volji opozicijske struje unutar HDZ-a, ako ona postoji. Često se, recimo, spominje osječki župan Anušić, ali neki je dan baš on, po Plenkovićevu nalogu, najžešće napadao Raspudića. Ne vidim, dakle, da u HDZ-u postoji odlučnost da netko odluči ugroziti Plenkovića.
NACIONAL: Mediji spekuliraju i o ulozi predsjednika Republike u mobiliziranju opozicije protiv HDZ-a.
Predsjednik Republike očito pod svaku cijenu nastoji vladi nanijeti političku štetu. Jesu li to osobni razlozi netrpeljivosti prema Plenkoviću, ne mogu znati. Predsjednika ne poznajem, izmijenili smo dvije rečenice. Ne znam njegove motive, ali vidim da nanosi znatnu štetu Plenkovićevoj vladi.
NACIONAL: Milanović to radi namjerno?
Da, namjerno. Možete nešto i prešutjeti, zar ne? On očito potencira svaku aferu, i čini štetu vladi. Ne vjerujem da je riječ o dubljem planu, nego mi se čini da Plenkoviću želi naštetiti.
NACIONAL: Mislite da su motivi osobni?
Tako mi se čini.
NACIONAL: Je li posao predsjednika Republike da iz osobnih motiva šteti vladi?
Legitimno je ono što predsjednik radi. Ako smatra da je ova vlada loša, ima to pravo raditi. Da vlada Milanoviću ne daje razloga za kritiku, ne bi je on mogao ni iznositi.
NACIONAL: Možete li zamisliti situaciju da predsjednik na bilo koji način preuzme ulogu u organiziranju opozicije?
Ne vjerujem. Milanović je preiskusan da bi se time bavio. Svjestan je svoje uloge. Uostalom, njegovi stavovi o opoziciji variraju. Čas kritizira, čas hvali. Predsjednik je, svoje djelovanje dugoročno ne planira.
NACIONAL: Most je ambiciozan i samosvjestan. Da su izbori za dva ili tri mjeseca, koga biste vidjeli kao premijerskog kandidata? Možda Damira Vanđelića?
O Vanđeliću ne mogu govoriti, jer on nije ni iskoračio u političku arenu. Što se političara tiče, tvrdim da Most ima ljude s najvećim iskustvom: Božo Petrov je bio predsjednik Sabora, potpredsjednik Vlade, gradonačelnik Metkovića… Ima iskustvo. Most je mnogo toga prošao. 2015. smo bili “prezeleni”, te još nespremni i za uspjeh i za teret koji su nam hrvatski birači dali. Imamo i još iskusnih ljudi: Mariju Selak Raspudić, Nina Raspudića… Sve su to ljudi sa sposobnostima i kapacitetima za takve funkcije.
NACIONAL: Hrabro.
Ali po čemu je itko iz opozicije bolji? Tko Plenkovića može bolje „pogoditi u živac“ od nas mostovaca? I to pokazuje kapacitet: ako je netko pronicljiv, ako otvara teme koje vladajuće „žuljaju“ očito posjeduje sposobnosti. Jasno je i po napadima HDZ-a na nas da se Mosta najviše pribojavaju i to ne samo zbog retoričkih sposobnosti nas zastupnika iz kluba Mosta nego i broja naših zakonskih prijedloga i amandmana. Općenito ozbiljnosti rada. Definitivno, u opoziciji ne vidim veću lidersku snagu od naše.
NACIONAL. Afera Državne nekretnine pokazala je kapilarnu korupciju, da tako kažem, posvuda. Je li to situacija u kojoj zemlji treba vlada nacionalnog spasa?
Zanimljivo, to je ponudio Domovinski pokret, Ivan Penava, tvrdeći da je situacija došla dotle. Plenković je odbio. Što misle u oporbi, ne znam. Bilo bi to jako teško. Treba pričekati sud građana na izborima.
NACIONAL: Ujedinjavanje opozicije predložio je i eurozastupnik Mislav Kolakušić. Taj ga je prijedlog izvukao iz ugodne anonimnosti Europskog parlamenta, gdje se pretvorio u gorljivog antivaksera.
Kolakušić radi ono što misli da treba, i vjerojatno pretpostavlja da ga njegovi birači podržavaju. Što se objedinjavanja cijele oporbe tiče, i zajedničkog izlaska na izbore, to nije moguće. To se pokazalo odmah: Možemo kaže da ne može s nama, Domovinski pokret ne može s nekim drugim… Nisam siguran čak ni da bi to birači odobrili.
NACIONAL: U Hrvatskoj je gomila problema. Da ste sad u vladi, što bi bile tri ključne mjere da se ovo zabrinjavajuće stanje ublaži: inflacija, poskupljenja, obnova, pandemija…?
Kratkoročne mjere su definitivno smanjivanje ili ukidanje trošarina, smanjenje PDV-a, socijalni transferi prema najugroženijima, ali i prema poduzetnicima, koji su pod velikim udarom rasta cijena energenata, koje ćemo u konačnici platiti svi mi. Evo, kreće se u obnovu u Zagrebu i na Banovini, a cijene su skočile u nebo. Svi se problemi ne mogu riješiti preko noći, ali smjer buduće vlade morao bi biti iskorjenjivanje korupcije i klijentelizma, ozbiljna reforma pravosuđa, jer je sudstvo u Hrvatskoj ogromni problem. Suci su zaštićeni preko svake mjere. Imali smo reizbor sudaca koji je ukinut. Nisam siguran da je to trebalo učiniti: suci ne odgovaraju za svoje postupke. Jedini je odgovarao ovaj sudac u Zadru, a čini se da je dobro radio svoj posao. Nužna je i reforma izbornog sustava, sređivanje popisa birača. Nužno je rezati i namete. Mi nemamo kapitalizam ni tržište, nego uspijevaju oni s političkim vezama. Ključno je reći da će Most biti izrazito tržišno orijentiran. To ćemo istaknuti u novom programu. Isto tako, država mora štititi strateške resurse. Mi smo izgubili Inu i nismo ulagali u ležišta plina, a sada imamo ogroman problem zbog toga.
NACIONAL: S jedne strane predstavljate se kao liberali, s druge kao zagovornici državnog intervencionizma.
Ne, nismo za državni intervencionizam, ali smatramo da država mora kontorolirati strateške resurse. Sada, na primjer, imamo okrupnjavanje opskrbljivača vodom, što je put u privatizaciju. Protivimo se tome, jer se pokazalo da nije dobro prodavati ključne resurse. Energetiku i poljoprivredno zemljište država mora zadržati, ali ne i, primjerice, hotele, što je u nas još uvijek slučaj. Kada govorimo o liberalizmu, hoćemo reći da treba smanjiti državnu administraciju, koje je previše, a nije kompetentna. Taj skupi aparat plaćamo svi mi, naročito poduzetnici, kroz namete. Tu treba ići na rasterećenje.
NACIONAL: Ekonomski liberalizam povećava jaz siromašnih i bogatih, koji nikad nije bio veći. Širenje tog jaza nužna je posljedica vaših stavova.
To se može kompenzirati društvenom solidarnošću. Hrvatskoj je nužan razvoj, a socijalizam je pokazao da ne uzrokuje društveni razvoj. Ljude ne možete natjerati na solidarnost. Solidarnost treba razvijati u društvu. Mi smo za koncept ‘solidarnost, a ne socijalizam’. Društvo i država treba brinuti za ljude koji, iz bilo kojih razloga, ne mogu uspjeti na slobodnom tržištu. Govorim o demokršćanskim vrijednostima: tko je slabiji, ne smiješ ga zgaziti, nego mu trebaš pomoći. Ali, loše je kad država vodi ekonomiju, jer to dovodi do stranačkog klijentelizma. Solidarnost se mora graditi kroz obrazovni sustav i najširu društvenu akciju.