Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić danas je na konferenciji za novinare povodom Dana žena govorila o položaju žena na tržištu rada, te istaknula kako će predložiti nekoliko zakonskih izmjena i prijedloga za unapređenje položaja žena na tržištu rada.
„Predložit ću izmjene zakona o radu, a poslodavac bi trebao omogućiti ženama fleksibilne uvjete rada, koji bi išli u prilog ženama, te da im se ne može otkazati ugovor o radu ako zatraže takav rad. Ističem i pravo na diskonekciju, o čemu sam govorila u pandemiji, jer je važno da se može isključiti nakon radnog vremena, osobito kada je rad funkcionirao od kuće i osobito je ženama bilo naporno da stalno moraju biti dostupne, a potrebno im je slobodno vrijeme i razdvajanje poslovnog i privatnog života. Ako govorimo o jednakosti žena na tržištu rada, prije svega, potrebno je poći od sebe samih, te raditi na jednakosti u državnim i javnim institucijama. Potrebno je napraviti reviziju sustava klasifikacija radnih mjesta u državnom i javnom sektoru, odnosno, u sustavu platnih razreda i tim povodom donijeti upute za uvođenje spolno neutralnog sustava procjene i klasifikacije radnih mjesta“, rekla je Selak. Raspudić, ukazavši na specifičnu situaciju u realnom sektoru i teži položaj žena poduzetnica, za koje je osobito bio nepovoljan zakon o doprinosima.
Osvrnula se i na privremenu statistiku MUP-a vezanu uz nasilje nad ženama, po kojoj je porast broja ubojstava žena od strane bliskih osoba, sa šest u 2020., lani porastao na osam, rastu i pokušaji ubojstava sa 18 u 2020. na 25 u 2021,, nanošenje ozljeda sa 1055 u 2020. na 1142 lani, kao i nanošenja teških ozljeda te nasilje u obitelji.
“Nije zaustavljen negativan trend rasta kaznenih djela među bliskim osobama u Hrvatskoj nego je uz porastu, a u doba pandemije zabilježen je porast od čak 40 posto”, upozorila je Selak Raspudić.
Naglasila je potrebu prevencije obiteljskog nasilja te istaknula kako se ljudi u Hrvatskoj dijele na nasilnu devijantnu manjinu koja čini oko 0,3 posto stanovništva i nenasilnu većinu, a tek onda na muškarce i žene. Naglasila je da će se boriti za zaštitu svih žrtava nasilja, ustvrdivši da borba za ravnopravnost spolova nije rat spolova, nego borba protiv nasilja svih anomalija koje priječe ostvarenje pravednijeg društva u cjelini.
Predložene izmjene Zakona o radu su: