Zadar, 12. veljače 2026. – Predsjednik Mosta Nikola Grmoja i donedavni županijski vijećnik i budući saborski zastupnik Ivan Matić održali su u Zadru konferenciju za medije na temu odluke Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kojom je tvrtki Delta Terminali d.o.o. omogućeno skladištenje dizelskog goriva u spremnicima u luci Gaženica, bez provedbe Studije utjecaja na okoliš i bez glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Odluka Ministarstva izazvala je zabrinutost mještana Bibinja i dijela građana Zadra, koji su već organizirali javnu tribinu i jasno poručili da žele potpune i transparentne informacije o projektu koji može imati dugoročne posljedice na sigurnost, zdravlje i kvalitetu života lokalne zajednice.

Grmoja je istaknuo kako Most nije protiv investicija niti protiv razvoja, ali jest protiv odluka koje se donose bez pune transparentnosti i bez uklanjanja svih opravdanih sumnji javnosti.

„Ovdje govorimo o skladištenju dizelskog goriva. Ministarstvo je procijenilo da za prenamjenu spremnika nije potrebna Studija utjecaja na okoliš. Smatramo da je to pogrešno. Ako je sve u redu i ako nema nikakve opasnosti, onda nema razloga da se izbjegava izrada studije. Neka se ona napravi i time umire stanovnike Bibinja i građane Zadra“, poručio je Grmoja.

Naglasio je kako poštovanje prema doprinosu generala i hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu ne smije biti razlog za nejednaku primjenu standarda.

„Poštujemo doprinos generala Ivana Čermaka i svih hrvatskih branitelja. No Hrvatska za koju su se branitelji borili nije država privilegiranih. Ne može postojati situacija u kojoj za jedne vrijede jedni kriteriji, a za obične građane drugi. Isti kriteriji moraju vrijediti za sve, bez obzira na ime investitora“, istaknuo je Grmoja.

Grmoja je podsjetio kako su se u proteklih trideset godina značajno promijenili ekološki standardi, ali i svijest o važnosti zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

„Činjenica da se u Gaženici u prošlosti skladištilo dizelsko gorivo ne može biti argument da se danas takve odluke donose bez detaljne procjene. Danas su standardi viši, očekivanja građana su veća, a odgovornost institucija mora biti ozbiljnija. Ako je projekt siguran, Studija utjecaja na okoliš to će potvrditi. Ako postoje rizici, građani imaju pravo to znati“, poručio je.

Grmoja je pozvao Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Vladu Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića da preispitaju donesenu odluku te omoguće izradu Studije utjecaja na okoliš kako bi se uklonile sve sumnje i spriječile daljnje podjele u javnosti.

„Neprihvatljivo je da se odluke ovakve težine donose bez jasne i sveobuhvatne analize. Ovdje nije riječ o političkom pitanju, nego o sigurnosti ljudi i povjerenju u institucije. Ako je sve doista u skladu s najvišim standardima, studija će to potvrditi i time otkloniti svaku dilemu“, naglasio je.

Ivan Matić upozorio je kako je slučaj Gaženice još jedan primjer problema u sustavu javne rasprave.

„Prečesto se događa da se građane uključuje tek kada je projekt već praktički definiran. Investitori dolaze do faze u kojoj su već uložili sredstva, a tek se tada javnost pita što o tome misli. To nije dobro ni za građane ni za investitore. Javnost mora biti uključena na vrijeme, prije donošenja ključnih odluka“, istaknuo je Matić.

Dodao je kako zakonodavni okvir treba učiniti transparentnijim i jasnijim, kako bi se izbjegle situacije u kojima se lokalna zajednica osjeća isključenom i stavljenom pred gotov čin.

Most će u Hrvatskom saboru pokrenuti inicijative s ciljem jačanja transparentnosti postupaka, jasnijeg normiranja obveze procjene utjecaja na okoliš te osiguravanja jednakih kriterija za sve investitore.

„Ne želimo Hrvatsku privilegiranih i nedodirljivih. Želimo državu jednakih pravila za sve, u kojoj se odgovornost prema ljudima, prostoru i okolišu stavlja ispred bilo čijih interesa. Ako je sve u redu, nema razloga da se studija ne izradi. Ako nije, građani imaju pravo to znati“, zaključio je Grmoja.