Zagreb, 9. lipnja 2026. – Most je danas predstavio Deklaraciju o tehnoetici i antitotalitarizmu, prvi dokument takve vrste u hrvatskoj politici kojim se definiraju etička načela razvoja tehnologije i umjetne inteligencije te upozorava na izazove koje digitalizacija i tehnološki napredak donose za ljudske slobode, privatnost i dostojanstvo.
Deklaraciju su predstavili predsjednik Mosta Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta dr. sc. Branimir Pervan te predsjednik Mostova Savjeta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić.
Grmoja je istaknuo kako Most ovim dokumentom postaje prva hrvatska politička stranka koja sustavno i etički pristupa pitanjima razvoja tehnologije i umjetne inteligencije.
„Umjetna inteligencija, algoritmi, digitalni identitet i zaštita privatnosti bit će među najvažnijim pitanjima 21. stoljeća. Upravo će se oko tih tema voditi ključne društvene i političke rasprave jer se tiču naših osobnih sloboda, prava na privatnost i budućnosti demokracije“, poručio je Grmoja.
Politički tajnik Mosta dr. sc. Branimir Pervan naglasio je kako tehnologija nije neprijatelj te da Most podržava njezin razvoj, ali isključivo pod uvjetom da ostane u službi čovjeka. „Čovjek mora ostati u središtu svih politika. Tehnologija ne smije postati sama sebi svrha niti zamijeniti ljudsku prosudbu, odgovornost i dostojanstvo. Razvoj umjetne inteligencije otvara brojne mogućnosti, ali i ozbiljne rizike poput koncentracije moći, narušavanja privatnosti te prekomjerne izloženosti djece tehnologijama koje mogu utjecati na njihov razvoj“, upozorio je Pervan.
Predstavljajući sadržaj Deklaracije, Luka Goleš Babić istaknuo je kako se tehnološka pitanja danas ne mogu promatrati odvojeno od politike, etike i samog pitanja ljudske prirode. „Moramo se zapitati kakvo društvo želimo graditi – ono u kojem čovjek upravlja tehnologijom ili ono u kojem tehnologija upravlja čovjekom“, rekao je Goleš Babić.
Deklaracija počiva na nekoliko temeljnih načela: primatu ljudskog dostojanstva, nepovredivosti privatnosti, transparentnosti tehnoloških sustava, očuvanju ljudske svijesti i etičke prosudbe, odbacivanju tehnokratske dominacije te zaštiti slobode javnog govora.
Grmoja se osvrnuo i na Mostovu inicijativu „Gotovina u Ustav“, istaknuvši kako očuvanje mogućnosti plaćanja gotovinom predstavlja jedno od važnih pitanja zaštite osobnih sloboda u digitalnom dobu.
„Zaštita gotovine nije pitanje nostalgije za prošlim vremenima, nego pitanje osobne slobode. U svijetu u kojem sve više naših podataka završava u digitalnim sustavima, pravo na korištenje gotovine postaje jedno od važnih jamstava privatnosti i osobne autonomije građana“, poručio je Grmoja.
Upozorio je kako pitanja umjetne inteligencije, digitalnog identiteta, privatnosti i zaštite gotovine nadilaze klasične političke podjele te će u nadolazećim godinama postati jedno od ključnih pitanja očuvanja slobode pojedinca.
Pozvao je građane da se uključe u Mostovu referendumsku inicijativu i pomognu u prikupljanju potpisa za zaštitu gotovine.
„Ne možemo zaštititi ove vrijednosti bez ljudi. Potrebni su nam građani koji razumiju koliko je ovo važno i koji su spremni aktivno sudjelovati. Već imamo oko tisuću volontera, ali za uspjeh inicijative trebamo najmanje pet tisuća ljudi diljem Hrvatske. Pozivam sve kojima su sloboda, privatnost i ljudsko dostojanstvo važni da nam se pridruže. Ovo nije borba jedne političke stranke, nego pitanje budućnosti svakog slobodnog čovjeka“, zaključio je Grmoja.
