Izvor: Likaclub
Nakon što je Grad Senj objavio rezultate analiza prema kojima u vodi na području iznad Svetog Jurja nisu utvrđene povišene koncentracije PFAS spojeva te da dosadašnjim provjerama nije potvrđeno postojanje nelegalno odloženog otpada, uslijedile su i prve reakcije.
Komentar smo zatražili od saborskog zastupnika Zvonimira Troskota, koji je posljednjih mjeseci javno upozoravao na moguće ekološke rizike na tom području. Troskot poručuje kako pozdravlja nalaze koji potvrđuju ispravnost pitke vode, ali smatra da oni sami po sebi ne mogu zatvoriti pitanje mogućeg onečišćenja okoliša.
Njegovu izjavu za Lika Club prenosimo u cijelosti:
“Pozdravljamo svaki nalaz koji pokazuje da u analiziranoj vodi za ljudsku potrošnju nije utvrđen PFAS. Ako je voda čista – Bogu hvala. Upravo zato je moramo sačuvati. Ali analiza vode iz slavine nije isto što i analiza otpada, tla, procjednih voda i podzemlja uz samu spornu lokaciju. Jedan dobar nalaz pitke vode ne može zatvoriti pitanje sastava otpada i njegova mogućeg utjecaja na okoliš.
Ozbiljan i javno vjerodostojan monitoring mora obuhvatiti analizu samog otpada, tla i procjednih voda na odlagalištu, pitke vode, okolnih površinskih i podzemnih voda, izvora, potoka i mora, kao i ciljano zdravstveno praćenje stanovništva ondje gdje postoje opravdane indikacije izloženosti. Treba pratiti i mogući utjecaj na stočarstvo, žitarice, voće i povrće. I to ne samo na PFAS. Mora se analizirati upravo ono što se nalazi u otpadu: teški metali, PAH spojevi, mineralna ulja i druge moguće opasne tvari. Tek cjelovit monitoring može pokazati gdje je problem, kako se širi i kakva je sanacija potrebna.
Karta europskog PFAS onečišćenja projekta Forever Pollution iz 2023. pokazala je koliko je problem raširen diljem Europe. Ali pokazuje i nešto drugo: područje koje nije označeno nije automatski čisto – možda se ondje jednostavno nije dovoljno mjerilo. Zato odsutnost točke na karti nije dokaz sigurnosti, nego dodatni razlog za ozbiljan monitoring.
Ne možemo zanemariti ni činjenicu da je HRT objavio podatak da je Senj iznad hrvatskog prosjeka po malignim oboljenjima. To nije dokaz da je uzrok određeno odlagalište niti da je uzrok PFAS, ali jest ozbiljan signal koji zahtijeva epidemiološku i okolišnu provjeru. Upravo zato tražimo da država poveže okolišne nalaze, zdravstvene podatke i stvarne lokacije mogućeg onečišćenja.
O čemu govorimo ako analize otpada nisu javno objavljene? O čemu govorimo ako građani ne znaju gdje su uzorci uzeti, što je analizirano i kakav je plan sanacije? Kakvo se povjerenje može očekivati kada ključni dokumenti nisu objavljeni ili se objavljuju parcijalno? Tvrdnja da nelegalno odložen otpad “nije potvrđen” ne znači da je dokazano kako ga nema. Ako izvidi još traju, onda treba pričekati njihov završetak, ali istodobno odmah objaviti sve postojeće analize otpada, tla, procjednih voda i podzemlja.
Ako je voda danas bez PFAS‑a – Bogu hvala. Ali to nije razlog da država odahne, nego da reagira. To je razlog da odmah zaštiti jedno od najvećih hrvatskih bogatstava.Zdrava voda je strateško bogatstvo Hrvatske. Dok brojna europska područja već bilježe ozbiljna PFAS onečišćenja, hrvatska država ne smije se kockati s mogućnošću da izgubi ono što još uvijek ima.”, poručio je Troskot.
