Zagreb, 19. kolovoza 2026. – Saborski zastupnici Mosta Zvonimir Troskot i Marin Miletić zatražili su da se u sklopu istrage afere s opasnim otpadom posebno ispita uloga Hrvatske gospodarske komore, njezina Udruženja za sekundarne sirovine, prikupljanje i preradu te privatnih tvrtki koje djeluju unutar tog udruženja. Traže da se utvrdi jesu li i na koji način preko HGK-a utjecali na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, liberalizaciju prekograničnog prometa otpadom te stvaranje sustava koji je omogućio uvoz i nezakonito odlaganje otpada diljem Hrvatske.

Da se istraga ne smije zaustaviti na neposrednim izvršiteljima, prijevoznicima i vlasnicima pojedinih odlagališta, nego mora obuhvatiti poslovne i institucionalne strukture unutar kojih je takav sustav mogao nastati, smatra Troskot.

„Ključno je pitanje je li HGK utjecala na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje je 2021. godine predložilo Ministarstvo na čelu s Tomislavom Ćorićem? Tim je izmjenama liberaliziran prekogranični promet otpadom, a danas umjesto povećane reciklaže imamo nova divlja odlagališta i opasni otpad na lokacijama u Gospiću, Benkovcu i drugim dijelovima Hrvatske“.

Posebno je izdvojio HGK-ovo Udruženje za sekundarne sirovine, prikupljanje i preradu, u kojem djeluju privatne tvrtke iz sektora gospodarenja otpadom. „Moramo precizno utvrditi kakvu su ulogu u pripremi zakona i savjetovanju Vlade imali HGK i njegovo strukovno udruženje, u kojem sudjeluju privatne kompanije poput Cezara, Kemis-Termocleana, Metisa i drugih koje imaju izravan poslovni interes u ovom području. Je li zakon mijenjan u suradnji s njima, tko je predlagao pojedina rješenja i tko je od tih izmjena ostvario korist?“, poručio je.

Dodaje kako treba istražiti i HGK-ovu digitalnu infrastrukturu te mehanizme preko kojih su se povezivali proizvođači, posrednici, prijevoznici i oporabitelji otpada. „Treba ispitati je li takozvana digitalna komora, odnosno burza otpada, služila svojoj zakonskoj svrsi ili je preko nje razvijen sustav kojim je otpad završavao na nezakonitim odlagalištima. Ako su privatne tvrtke preko HGK-a imale savjetodavni utjecaj na Vladu, a istodobno poslovno sudjelovale u tokovima otpada koje danas istražuju nadležna tijela, onda tu vezu treba temeljito istražiti“, istaknuo je.

„Postoje li preko digitalne komore ili burze otpada zabilježene transakcije preko kojih su kompanije povezane sa Šincekom poslovale s talijanskim kompanijama poput Stena, Zoffilli, Intercomerzio, Gifema, Soluzione Plastiche i jesu li one usklađen s Aneks 7 i E-ONTO karticama? Pitamo jer upravo to Udruženje nadzire sve kupoprodajne transakcije zbog uvezanih platformi. Pitanje je i tko nadzire tu otpadnu burzu?“, naglasio je Troskot i postavio ključna pitanja:

„Zašto je HGK-ova Digitalna komora, odnosno Burza otpada, promovirana na međunarodnom sajmu u Bolzanu, svega 100 do 250 kilometara od talijanskih tvrtki koje se navodno spominju u dokumentaciji povezanoj s USKOK-ovim postupanjem? Je li ta burza mogla biti posrednik između tih talijanskih tvrtki i kompanija povezanih sa Šincekom? Zašto se promovirao dodatni uvoz otpada u Hrvatsku, iako smo na začelju Europske unije prema recikliranju i imamo ograničene kapacitete za obradu otpada? Jesu li tvrtke povezane sa Šincekom uopće imale odgovarajuće dozvole i kapacitete za spaljivanje ili recikliranje uvezenog otpada? Ili su ih druge kompanije, među kojima se spominju Cezar i Kemis-Termoclean, koristile kako bi ispraznile vlastita skladišta opasnog otpada? Spominju li se te tvrtke u dokumentaciji povezanoj s USKOK-ovom istragom i, ako se spominju, u kojem svojstvu? Konačno, kakvu su ulogu u cijelom lancu imali Hrvatska gospodarska komora i njezina Burza otpada? To su pitanja na koja nadležne institucije moraju odgovoriti.“

Naglasio je da Most traži dva hitna poteza: stručnu sanaciju svih pogođenih lokacija kako bi se spriječilo daljnje širenje onečišćenja prema podzemnim vodama te sveobuhvatnu istragu svih institucija, tvrtki i odgovornih osoba. Upozorio je kako sanacija PFAS-a nije ni brza ni jednostavna.

„U njemačkom Mittelbadenu sanacija onečišćenja PFAS-om traje već 14 godina, u nju je uloženo gotovo 50 milijuna eura, zatvorena su dva izvora pitke vode i postavljeni su posebni filtri, a problem još nije riješen. U Lici se, prema dostupnim analizama, ne radi samo o jednom spoju, nego o koktelu PFAS spojeva. Zato predsjednik Vlade ne smije javnosti obećavati brzu i jednostavnu sanaciju. Građanima treba reći istinu, koliko god ona bila teška“, rekao je Troskot.

Odbacio je mogućnost da se kao trajno rješenje otpad samo prekrije folijom, upozorivši da takav pristup tijekom visokih ljetnih temperatura može povećati rizik od požara i dodatnog širenja opasnih tvari. „Rješenje mora biti stručno uklanjanje i sigurno skladištenje otpada u odgovarajuće spremnike, a ne improvizacija koja može izazvati još veću ekološku krizu“, zaključio je Troskot.

Miletić je poručio kako ovaj slučaj pokazuje da se mora istražiti cijeli sustav donošenja odluka, od privatnih kompanija okupljenih unutar HGK-a do državnih institucija koje su donosile zakone, izdavale dozvole, odobravale financiranje i morale provoditi nadzor.

„Svaka država ima kriminalne skupine, ali u Hrvatskoj moramo odgovoriti na pitanje jesu li se kriminalni interesi povezali s državnim institucijama. Ako su se zakoni mijenjali pod utjecajem interesnih skupina iz Hrvatske gospodarske komore, ako su tvrtke povezane s tim sektorom dobivale državne kredite i ako su institucije godinama propuštale reagirati, onda ne mogu odgovarati samo vozači i neposredni izvršitelji“, rekao je Miletić.

Pozvao je Državno odvjetništvo da istraži povezanost HGK-a, privatnih tvrtki, financijskih institucija i državnih dužnosnika. „Sada će se vidjeti hoće li istraga obuhvatiti cijelu koruptivnu hobotnicu ili će se zaštititi njezin vrh. Treba utvrditi tko je preko HGK-a utjecao na donošenje zakona, tko je sudjelovao u tokovima otpada, tko je izdavao dozvole, kamo je išao novac i tko je na svemu ostvarivao korist“, naglasio je Miletić.

Osvrnuo se i na ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak te tadašnje članice njezina Nadzornog odbora, aktualne ministrice Marije Vučković. Zatražio je da se ispitaju svi krediti i drugi financijski aranžmani odobreni tvrtkama povezanim s osobama obuhvaćenima istragama, kao i novčani tokovi između tvrtki koje su predavale, prevozile i zbrinjavale otpad.

„Moramo rekonstruirati cijeli lanac – od zakonskih izmjena i savjetodavne uloge HGK-a do državnog financiranja i konačnog odlaganja otpada. Ako su javne institucije pomagale akterima koji su potom sudjelovali u nezakonitom odlaganju, javnost mora znati tko je takve odluke donosio i zašto“, rekao je.

Podsjetio je da je Most u srpnju 2021. glasao protiv Zakona o gospodarenju otpadom, upozoravajući na rizike liberalizacije tržišta i prekograničnog prometa otpadom. „Andrej Plenković na raspolaganju ima SOA-u, policiju, Državni inspektorat i sva resorna ministarstva. Glavnog državnog inspektora imenovala je njegova Vlada. Ne može sada tvrditi da nitko u vrhu države ništa nije znao dok su zemlja, voda i zdravlje ljudi bili izloženi opasnosti“, poručio je Miletić.

„Zajedno s Ličankama i Ličanima ovu smo temu doveli pred cijelu Hrvatsku i izborili izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora. Nastavit ćemo objavljivati informacije i dokumente dok se ne utvrdi puna istina: tko je kroz Hrvatsku gospodarsku komoru utjecao na zakone, tko je od toga profitirao i tko je omogućio da Hrvatska postane odlagalište opasnog otpada“, zaključio je Miletić.