Rijeka, 24. kolovoza 2026. – Županijski vijećnik Mosta u Primorsko-goranskoj županiji Josip Katalinić i saborski zastupnik Mosta Marin Miletić zatražit će od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Državnog inspektorata provjeru je li dovoz komunalnog otpada iz Grada Senja u ŽCGO Marišćina usklađen s važećom okolišnom dozvolom.
Povod je odgovor Primorsko-goranske županije na Katalinićev upit. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je Grad Senj Planom gospodarenja otpadom RH 2023.–2028. određen kao dio sustava CGO-a Marišćina, dok okolišna dozvola centra iz 2019. nije izmijenjena, a u dokumentaciji na kojoj se ta dozvola temelji djelatnost centra definirana je u odnosu na otpad s područja Primorsko-goranske županije.
Znakovito je da je sam operater, EKOPLUS d.o.o., u zahtjevu Ministarstvu od 20. travnja 2026. naveo da Grad Senj nije izrijekom naveden kao jedinica koja gravitira CGO-u Marišćina te zatražio tumačenje kako u tom slučaju primijeniti Zakon o gospodarenju otpadom. Ministarstvo je 7. svibnja odgovorilo na pitanje obveze predaje otpada, pozivajući se na Plan i njegove tablice, no prema dostavljenoj dokumentaciji ne govori o tome je li za prihvat otpada iz druge županije potrebna izmjena okolišne dozvole, niti o aktima na kojima postojeća dozvola počiva. Mišljenje je pritom mišljenje, a ne rješenje kojim bi se mijenjala izreka dozvole.
Marišćina prima otpad iz Senja, a dozvola nije mijenjana
„Plan nije isto što i okolišna dozvola”
„Ne tvrdim da je Plan gospodarenja otpadom pogrešan. Tvrdim da nakon njegova donošenja treba provjeriti je li okolišna dozvola Marišćine i dalje dostatna za novi obuhvat i nove količine. Ako se mijenja način rada postrojenja, njegov kapacitet, emisije ili utjecaj na okoliš, javnost mora znati je li za to proveden odgovarajući postupak”, ističe Katalinić.
Marišćina je dozvolom dimenzionirana na 100.000 tona godišnje za biološku obradu, statički proces biosušenja traje između 12 i 15 dana, a prihvatna hala dimenzionirana je za količine otpada zaprimljene tijekom tjedan dana. Pitanje kapaciteta posebno se postavlja u ljetnim mjesecima, kada količine otpada u županiji rastu.
„Ako se u sustav s određenim projektiranim kapacitetom dodaje otpad iz druge županije, mora se provjeriti što to znači za dnevni dovoz, trajanje biosušenja, emisije i neugodne mirise. Građani Viškova i okolice ne bi trebali posljedice takvih odluka osjećati na kvaliteti života, a da nitko ne daje jasan odgovor o kapacitetima i uvjetima rada postrojenja.”
Od Ministarstva će zatražiti da pisano utvrdi je li uvrštavanjem Grada Senja nastupila izmjena zahvata i značajna promjena u radu postrojenja te je li potrebna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš i izmjena okolišne dozvole. Od Državnog inspektorata zatražit će nadzor — postupa li se u granicama dozvole, koliko je tijekom ljeta trajao ciklus biosušenja i kakve su bile emisije mirisa.
„Nemam ništa protiv Senja ni protiv njegovih građana, njihov otpad mora negdje ići. Ali prije nego što se sustav Marišćine širi na otpad druge županije moramo znati je li postojeća dokumentacija dovoljna, ima li postrojenje kapaciteta i pod kojim se uvjetima taj otpad zaprima. Postupak postoji upravo zato da se to riješi prije nego što posljedice snose građani Viškova, poručio je Katalinić.
Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić podsjeća kako godinama upozorava Vladu Andreja Plenkovića da ide pogrešnim putem u gospodarenju otpadom, a sada je to službeno potvrdila Europska unija koja je Hrvatsku proglasila najgorom državom u gospodarenju otpadom. Miletić ističe i širi državni kontekst u kojem sistemska korupcija pogoduje nezakonitom skladištenju otpada, trovanju prirode i ljudi. Hrvatska godišnje uveze 900.000 godišnje tona otpada za kojeg država uopće ne zna gdje ide i je li opasan. Plenković je potpuno izgubio kompas i vrijeme je da ode, poručuje Miletić.
