19 5

300 7

Split, 12. ožujka 2026. – „Most želi da pravo na korištenje gotovine bude ustavno zajamčeno, jer slobodan građanin mora imati mogućnost raspolagati vlastitim novcem bez straha da mu netko jednim klikom može blokirati život“, poručio je predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja danas u Splitu gdje je održao susret s članovima, simpatizerima i građanima pod nazivom „Aj na kavu s Nikolom“, naglasivši kako Most želi voditi otvoren i izravan dijalog s građanima o ključnim društvenim i političkim pitanjima.

Grmoja je istaknuo kako Most ne želi biti stranka zatvorenih političkih krugova i kabineta, već politička opcija koja je stalno među ljudima i koja sluša njihove probleme. Posebno je naglasio važnost radnika, malih obrtnika i poduzetnika, koje je nazvao „kičmom hrvatskog društva“.

Govoreći o političkim prioritetima, upozorio je na rast državne administracije uz istovremeni pad broja stanovnika, ali i na promjene u demografskoj strukturi zemlje zbog nekontroliranog uvoza strane radne snage. Naglasio je kako će Most nastaviti snažno zagovarati sigurnost Hrvatske, zaštitu nacionalne homogenosti te prava hrvatskih radnika i poduzetnika.

Poseban naglasak stavio je na zaštitu osobnih sloboda, podsjetivši na razdoblje pandemije kada su, kako je rekao, građanima bila ograničavana temeljna prava. Kao primjer naveo je nedavnu pravomoćnu presudu kojom je sinjski gradonačelnik Miro Bulj oslobođen optužbi jer nije želio dijeliti građane na cijepljene i necijepljene.

Grmoja je također najavio referendumsku inicijativu za ustavnu zaštitu gotovine, po uzoru na nedavnu odluku u Švicarskoj. Istaknuo je da gotovina predstavlja ključni element financijske slobode građana te upozorio na opasnosti potpune digitalizacije novca.

„Čak je i predsjednik Republike Zoran Milanović rekao da gotovinu treba zaštititi i upozorio da je digitalni euro ‘mambo-džambo’. No istovremeno njegov politički blok u Saboru, SDP i njihovi partneri, nisu htjeli dati potpise za našu inicijativu. To pokazuje koliko su njihove riječi i djela različiti. Za Most Gotovina nije samo način plaćanja, to je pitanje slobode.“, rekao je.
Most će, najavio je, u narednom razdoblju obilaziti Hrvatsku i prikupljati podršku građana i volontera kako bi pokrenuo referendum kojim bi se gotovina ustavno zaštitila kao sredstvo plaćanja. „Most će nastaviti štititi hrvatsku suverenost, sigurnost građana, ali i temeljne osobne slobode, uključujući pravo ljudi da raspolažu vlastitim novcem bez kontrole države“, poručio je Grmoja.

„Vidjeli smo u svijetu kako se ljudima mogu blokirati računi zbog političkog neslaganja. Kad imate gotovinu u džepu, država vam ne može ugasiti slobodu. Zato idemo među ljude i pokrenut ćemo referendumsku inicijativu. Ako političke elite u Saboru ne žele zaštititi slobodu građana, onda će to učiniti građani na referendumu“, zaključio je Grmoja.

122 47

77 16

58 1

Zagreb, 6. ožujka 2026. - Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot iz Hrvatskog sabora upozorio je na ozbiljnu prijetnju zdravlju građana i nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske zbog mogućeg širenja tzv. vječnih kemikalija (PFAS), policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i teških metala iz ilegalno odloženog otpada u Lici i središnjoj Hrvatskoj. Riječ je o kemikalijama koje se u prirodi gotovo ne razgrađuju i mogu trajno kontaminirati vodu, tlo i prehrambeni lanac.
Troskot je upozorio kako je Hrvatska donedavno bila jedna od rijetkih europskih zemalja bez ozbiljne kontaminacije PFAS-om, no da bi se situacija mogla dramatično promijeniti zbog velikih količina opasnog otpada.
„U središtu Hrvatske iskipano je oko milijun tona otpada koji potencijalno sadrži PFAS, PAH ulja i teške metale. Ako te tvari dospiju u podzemne vode, govorimo o trajnoj kontaminaciji koju više nije moguće ukloniti. To je izravna prijetnja zdravlju građana i nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske“, upozorio je Troskot.
PFAS kemikalije nazivaju se „vječnim kemikalijama“ jer se gotovo ne razgrađuju u okolišu, a jednom kada uđu u vodni sustav ostaju prisutne desetljećima.
„Ovdje se više ne radi samo o ekološkom problemu – ovo je pitanje nacionalne sigurnosti. Ako se potvrdi da je milijun tona opasnog otpada odloženo u Lici, riječ je o nacionalnoj izdaji svih onih koji su to omogućili i zataškavali“, poručio je Troskot.
Most upozorava da je riječ o iznimno osjetljivom hidrološkom području jer postoji realna opasnost da kontaminacija preko ponornica dođe do rijeka Like i Gacke te dalje do sustava opskrbe pitkom vodom za otoke i sjeverno primorje.
„Ljudi tu vodu piju. Tom vodom se navodnjava poljoprivreda. Jednom kada PFAS uđe u vodu, više ga se ne možete riješiti. Zato tražimo hitne mjere, odmah treba započeti sustavno testiranje vode na PFAS, PAH i teške metale“, istaknuo je Troskot.
Upozorio je i na širi europski kontekst problema. Nakon što je Kina 2018. godine zatvorila tržište za uvoz europskog otpada, dio tog otpada počeo se preusmjeravati u druge države, a Hrvatska je, prema navodima Mosta, postala jedna od destinacija za takve prakse. „Imamo situaciju u kojoj europski fondovi financiraju kompanije za recikliranje otpada, a taj se otpad umjesto recikliranja ilegalno odlaže u Hrvatskoj. Nakon toga isti sustav ponovno financira sanaciju tog otpada. To je organizirani kriminal na europskoj razini“, upozorio je Troskot.
Troskot je posebno istaknuo slučaj poduzetnika Josipa Šinceka i povezanih kompanija, koji se u javnosti spominju u kontekstu ilegalnog odlaganja otpada. Prema dostupnim informacijama, u javnosti se dosad govorilo o oko 35 tisuća tona otpada, no Troskot ističe da bi stvarne količine mogle biti višestruko veće. „Prema onome što vidimo na terenu, riječ je o desecima tisuća kamiona otpada. Ako se potvrdi da je takav opasni otpad završio u Lici, institucije moraju utvrditi punu odgovornost svih uključenih i procesuirati odgovorne“, poručio je Troskot.
Poručio je da zahtijeva hitno testiranje vode u Ličko-senjskoj županiji na PFAS, PAH i teške metale, potpunu istragu o količinama i porijeklu otpada odloženog u Lici i središnjoj Hrvatskoj, kaznene prijave protiv svih odgovornih osoba i institucija, transparentno informiranje javnosti o potencijalnim rizicima.
„Ovo je alarmantna situacija i Most na ovome neće stati. Nastavit ćemo istraživati i tražiti odgovorne koji su ugrozili zdravlje građana i nacionalne interese Republike Hrvatske“, zaključio je Troskot.

192 51

Svjesni smo da prekomjerno korištenje društvenih mreža ostavlja posljedice na našu djecu koja sve više vremena provode u virtualnom svijetu, bez stvarnog kontakta s ljudima i vrijednostima koje su gradile naše društvo.

Naša djeca trebaju stabilnost, jasne vrijednosti, sigurnost i odgovornost odraslih. A prije svega trebaju obitelj i društvo koje će ih štititi, usmjeravati i odgajati s ljubavlju, razumom i poštovanjem prema istini.

No, rješenje nije da nam lekcije o odgoju drže oni koji obitelj ne smatraju temeljem društva i koji relativiziraju vrijednosti naše civilizacije. Zato je naša dužnost jasno reći: odgoj naše djece nećemo prepustiti ideologijama!

92 2

U 2024. i polovice 2025. bolnice su raspisale 750 mjesta za specijalizante, a zaposleno je manje od 400 liječnika.
To nije “slučajnost”, nego loša kadrovska politika i izostanak nadzora.
Bez ljudi nema brže dijagnostike, nema terapije na vrijeme i zato liste čekanja rastu.
🎥 Pogledajte što kažu Božo Petrov i dr. Ivan Bekavac.

22 3

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot iz Otočca upozorava na ozbiljne sumnje u razmjere i zakonitost odlaganja otpada u Lici te postavlja pitanje: pali li se otpad kako bi se zametnuo trag?

Most traži potpunu transparentnost i uvid u dokumentaciju komunalnih poduzeća i nadležnih tijela:
– koje su tvrtke dovozile i odlagale otpad,
– je li postupanje bilo zakonito,
– postoji li institucionalna odgovornost.

Nakon požara u Zalužnici, zatraženo je očitovanje inspekcije i kompletna dokumentacija o postupanju, sanaciji i transportu otpada.

Otvorena su i pitanja mogućih industrijskih zahvata vezanih uz preradu litija te potencijalnih vodnih zahvata na rijeci Lici, uz upozorenje na dugoročne posljedice za sustav Senj, opskrbu vodom i revitalizaciju doline Gacke.

237 51