Izvor: agroklub.hr

U Saboru je, na inicijativu zastupnika Marina Miletića, održan okrugli stol na temu novog Pravilnika o držanju pčela oko kojeg se lome koplja u javnom savjetovanju.

Novi Pravilnik o držanju pčela, oko kojeg se lome koplja u e-savjetovanju, bio je tema okruglog stola zastupika Mosta Marina Miletića, koji je u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora, nakon prvog takvog skupa u srpnju, sada okupio 40-ak pčelara i predstavnika Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne komore u Zagrebu.

“Nužno je popraviti sve ono što nije na korist hrvatskih pčelara. Nije nas uništio ni stari Pravilnik iz 2007. godine, a ovaj je dosta blaži, iako ga treba još doraditi i poboljšati”, kazao je uvodno predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Dražen Kocet iz Popovače, koji je potom predstavio kronologiju rada 11-članog Povjerenstva za pripremu novog Pravilnika koji na njega nisu imali primjedbe, prije javnog savjetovanja. No, sada se može čuti da on nije samo protiv pčelara već i pčela, koje u prirodi imaju nezamjenjivu funkciju oprašivača o čemu je prikazan i kraći film.

Pčelare se gura u “rezervate”

Prema njegovim riječima, Povjerenstvo je okupilo stručnjake te je pozvao pčelare da se konstruktivno i argumentirano uključe u e-savjetovanje. Nadu polaže i u skori sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, koji je zakazan za 19. kolovoza.

Što donosi Pravilnik o držanju pčela?

Pčelar iz Sinja Ivan Mravak, koji je bio jedan od četiri predavača na temu složenog stanja u ovom sektoru, prvi je otvoreno kazao da novi Pravilnik ‘treba stornirati’ dok svi zainteresirani od samih pčelara, ali i turističkih djelatnika do lokalne zajednice, ne nađu najbolje rješenje. Podsjetio je da je vrijednost oprašivanja pčela u EU 15 milijardi eura, a da naši pčelari sada gube ‘tlo pod nogama’, odnosno gura ih se u rezervate, bez pristupnih cesta na Velebit i druge planinske krajeve. Inače, on je krenuo sa dvije košnice, nakon Domovinskog rata, a danas ih ima 400.

Predstavnici pčelarskih udruga u Saboru

Predsjednik pčelarske udruge iz Rijeke Ivica Fajdetić kazao je da stavlja pčelarske povjerenike u nepovoljan položaj jer im se dodaju nove obveze, uz postojeće, kao što je popisivanje količine i cijene meda na godišnjoj razini, a za sve to koriste vlastite resurse, bez naknade, bilo da je riječ o gorivu, računalu ili printeru.

Tajnik Saveza pčelarskih udruga Primorsko–goranske županije Saša Burić ističe da će novi Pravilnik, bez mogućnosti njihova izmještanja, ugasiti 70 posto pčelinjaka u Istri odnosno priobalju, jer je tamo sve više turističkih vila sa bazenima. Iako, kažu, pčele ne piju vodu u kojoj ima klora.

Urbano pčelarstvo treba ozakoniti

Ravnatelj Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić kazao je da pčele nisu niti krave ni ovce da ih se može staviti samo tako pod kontrolu, ali i to područje se mora valjano urediti. Dodao je da je za premošćivanje problema u 2021. godini povećan iznos za pčelare na tri milijuna kuna s jednoga, a da je omotnica u narednih pet godina veća za gotovo 60 posto. Kako se čulo, novi će Pravilnik, ako bude potrebno, ići ponovno na e-savjetovanje. No, što pčelari o njemu misle, imat će priliku kazati i na jesenskom Bjelovarskom sjamu u Gudovcu, istaknuo je.

U opširnoj raspravi, Kocet je istaknuo da ne bi trebao biti problem javno objaviti kolika je godišnja proizvodnja meda i po kojoj se cijeni prodaje. To ga je, kaže, naučilo četverogodišnje iskustvo pčelarskog povjerenika. Čačić drži da se radi o informativnim podacima o stanju ove proizvodnje, koji se ne dupliraju s onim iz AGRONET-a, jer nemaju svi pčelari registriran OPG.

Najavljena je i podrška HPS-a urbanom pčelarstvu koje treba ozakoniti, odnosno stvoriti uvjete za držanje pčela na sigurnoj zoni u urbanim sredinama.

Stati na kraj uvozu šećernog sirupa iz Kine

Kocet je naveo i da je pitanje što bi donio prijedlog saborske zastupnice Marijane Petir, koja je tražila da se smanji PDV na med, jer je malo pčelara u tom poreznom sustavu pa bi tako mogli profitirati njegovi uvoznici.

Miletić je kazao da je Sabor pravo mjesto za rješavanje problema pčelara, kako bi se stalo na kraj uvozu šećernog sirupa iz Kine, “a poznato je da on prepakiran u Španjolskoj i Poljskoj, dolazi na domaće tržište”.

Tajana Radić iz HPK je istaknula da zasad nije prošla incijativa europske federacije pčelara da oprašivanje, iako se ide u tome smjeru, uđe u nove eko sheme Zelenog plana EU, kako bi i pčelari dobili naknadu za nezamjenjiv trud svojih pčelica, jer za to nema dovoljne kontrole. Ona drži da treba učiniti više da se dokaže da je Hrvatska zemlja meda.
Okrugli stol organizirao je zastupnik Marin Miletić

Kako se čulo u Saboru, pašni povjerenik više ne mora naći mjesto selećem pčelaru već je to dužan učiniti sam pčelar, ali ne da, preko noći, ostavi košnice na nečijem polju već je nužna suradnja s ratarima. Prije svega kako bi se stalo na kraj trovanju pčela.

Rasprava se nastavlja, a javno savjetovanje otvoreno je do 20. kolovoza.