Na okruglom stolu „Kako povećati mirovine”, koji je u Hrvatskom saboru organizirao i moderirao zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, pet stručnjaka je iznijelo svoja stajališta treba li nam mirovinska reforma, je li nužna transformacija postojećeg mirovinskog sustava ili ga pak treba zadržati. Gosti su bili pravnica Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, prof. dr.sc. Gojko Bežovan sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, prof.dr.sc. Željko Garača, s Ekonomskog fakulteta u Splitu, dr.sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Andrej Grubišić, konzultant i predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Troskot je uvodno istaknuo kako je sustav u velikim problemima, te da je sada pravo vrijeme za evaluaciju i mogućnost kako povećati mirovine koje su jako niske, a prosječno u Hrvatskoj građani u mirovini provedu 20 godina i zaslužuju dostojanstven život.
“Dijametralno suprotna stajališta gostiju pokazala su viđenja i modele što poduzeti i treba li nam mirovinska reforma. Najviše je oprečnih stavova oko pitanja treba li ukinuti 2. mirovinski stup ili ne, a svi su istaknuli da je demografija velik problem. Klub Mosta više zagovara možda investicijski dio, u smislu da se mirovine više usmjeravaju ka investicijama u ETF-ove i fondove kao što to radi Švedska, koja je uspjela povećati mirovine i jedan su od najstabilnijih mirovinskih sustava u svijetu”, rekao je Troskot.
Andrej Grubišić je pojasnio kako, ako želimo povećati mirovine, moramo ispuniti jedan od dva kriterija, ili imati duplo veći broj ljudi, što je obzirom na demografski slom teško ostvarivo, ili duplo veću produktivnost radnog mjesta ili kombinaciju dva kriterija: „Zagovaram da što više jačamo privatnu mirovinsku štednju, ne samo kroz 2. stup, već prilagodbe 2. stupa i funkcioniranje mirovinskih društava. U Hrvatskoj se ostavlja dojam da nema smisla privatno štedjeti i da će država riješiti problem, ali u obzir treba uzeti da politička obećanja koja političari daju oko isplate mirovine u budućnosti, nisu utemeljena na ekonomskoj realnosti nego su to samo obećanja, a većina političara za 20 god neće biti u politici niti snositi odgovornost za ono što su obećali“, kaže Grubišić.
Melita Čičak tvrdi kako se mirovine kontinuirano povećavaju, te nema potrebe za ukidanjem drugog mirovinskog stupa: “Kontinuirano radimo, vodeći brigu o svim kategorijama umirovljenika, da se mirovine povećaju. One su se povećale, to je nesporno, a radimo izuzetni iskorak u mirovinskom sustavu omogućujući da uz osobnu mirovinu ostvarite dio obiteljske. To je izuzetno važno za ukupni mirovinski prihod koji ćete imati od 1. 1. 2023.,” rekla je Čičak.
Gojko Bežovan smatra da je mirovinska reforma jedna od najspornije provedenih reformi u Hrvatskoj: „Iskustva drugih tranzicijskih zemalja pokazala su da su oni ili bitno reformirali ili ukinuli 2. mirovinski stup, s jasnim dokazima da se radi o neučinkovitom i nedjelotvornom sustavu koji radi veliku štetu njihovim javnim financijama. Zato zagovaram da se u Hrvatskoj provede relevantno istraživanje u kojem će sudjelovati svi dionici, da se o tome informira hrvatska javnost i stavi na dnevni red Hrvatskog sabora i onda se temeljem takve analize donesu odgovarajuće odluke“, smatra Bežovan.
Danijel Nestić naglašava kako nema rješenja u nekom velikom redizajnu ili transformaciji sustava, nema čarobnog štapića ili mjere koja će nešto promijeniti, nego treba strpljivo raditi na popravljanju sustava, o tome treba čuti i građane, jer nisu rješenja samo u mirovinskom sustavu: „Hrvatska ima dobro dizajniran mirovinski sustav, prvi stup, javni, baziran na međugeneracijskoj solidarnosti, drugi obavezni kapitalizirani i treći dobrovoljni. Projekcije kažu da je sustav fiskalno održiv i da u budućnosti neće doći do nekog financijskog loma, no generira niske mirovine, građani nisu zadovoljni i traže veće mirovine. No, toga neće biti ako ne povećamo stopu doprinosa jer je sadašnjih 20 posto za jednu zemlju koja ima lošu demografsku sliku relativno malo, a treba imati u vidu konkurentnost gospodarstva, te informiranje građana što mogu očekivati, te o mirovini razmišljati već od početka radnog vijeka“, ističe Nestić.
Željko Garača ističe da je žestoki kritičar mirovinske reforme i zagovornik ukidanja 2. mirovinskog stupa: „Razlozi su u golemoj ekonomskoj šteti koju reforma nanosi javnim financijama, gospodarstvu i svim građanima Hrvatske. Protiv reforme više je argumenata, a dva su ključna, prvi je enorman tranzicijski trošak koji porezni obveznici moraju platiti da bi se reforma odvijala, a k tome taj trošak i nije tranzicijski nego trajan. Drugi razlog je blago rečeno krajnje nepošten model isplate mirovina iz drugog stupa. Čini se da kritika i nije nužna jer se mirovinski sustav, odnosno reforma, raspada sam od sebe“, kaže Garača.
