Most nezavisnih lista na današnjoj konferenciji za medije u Saboru RH osvrnuo se na prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao olakšati i ubrzati raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
Konferenciji za medije nazočili su Tomislav Panenić, saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, Tomislav Žagar, saborski zastupnik i Miroslav Šimić, predsjednik kluba zastupnika Mosta. S obzirom da je Hrvatska Vlada prihvatila novi prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i uputila ga u saborsku proceduru, Most nezavisnih lista želi naglasiti kako će dio prijedloga podržati, međutim smatra da određene zakonske odredbe treba promijeniti kako bi se ovim zakonom cjelovitije riješili brojni problemi vezani za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj.
„Obzirom da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenja čak dvadesetsedmi put smatramo da treba pristupiti s posebnom pažnjom njegovim izmjenama kako bi se osigurali stabilni uvjeti gospodarenja poljoprivrednim zemljištem na duži rok, te time osigurati kontinuitet investicija u poljoprivrednoj proizvodnji. Česte izmjene stvaraju nesigurnost kod poljoprivrednih proizvođača, te time ograničavaju njihov razvoj.“, ističe Tomislav Panenić.
Posebno naglašava stav: „Most nezavisnih lista se protivi prodaji svih prirodnih dobara, pa i poljoprivrednog zemljišta strancima, jer po našem mišljenju to predstavlja prodaju dijela suvereniteta. Budući da su u odnosu na zapadnoeuropske zemlje kod nas cijene poljoprivrednog zemljišta jako niske, smatramo da je neophodno zakonom odvratiti strance od kupnje našeg zemljišta. Nažalost, sadašnjim prijedlogom Vlade to se neće postići što će teško naštetiti poljoprivrednoj proizvodnji i nacionalnim interesima Hrvatske“
Ključna primjedba Mosta nezavisnih lista na navedeni prijedlog Zakona odnosi se na nastavak politike zanemarivanja problematike prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima jer je moguće da će po isteku moratorija, 2020. godine, državljani i tvrtke iz EU moći kupovati poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj.
Panenić je naglasio i slijedeće: „Brojne su zemlje, unatoč istovjetnim uvjetima Ugovora o pristupanju EU, usvojile zakonske odredbe kojima su pooštrile uvjete za stjecanje poljoprivrednog zemljišta. Time su se zaštitili od domaćih i stranih špekulanata, te praktično destimulirali interes stranaca da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. Zbog slobodne prodaje obradive zemlje poslije ulaska u EU, Mađari su u zapadnom dijelu zemlje praktično ostali bez suvereniteta, pa je država morala ponovo otkupljivati zemlju. Stoga je mađarski premijer Viktor Orban predložio zakon o zabrani prodaje, a EU ga je za to oštro kritizirala. Organizirao je referendum i dobio podršku čak 87 posto Mađara, te je Mađarska izmjenom Ustava, trajno onemogućila strane državljane da postanu vlasnici njihovog poljoprivrednog zemljišta.“
Neke zemlje, poput Slovenije, Rumunjske, Danske i baltičkih zemalja, zakonom su pooštrile uvjete za stjecanje poljoprivrednog zemljišta. Slovenija je propisala barijeru kojom ograničava stjecanje zemljišta. Tako, na primjer, kupac mora biti rezident, odnosno stanovnik Slovenije najmanje pet godina, zatim, prednost imaju osobe koje su vlasnici susjednih parcela i mladi poljoprivrednici, te poljoprivredna gospodarstva. U Estoniji stranci bez ograničenja mogu kupiti do 10 hektara zemlje. U Danskoj, ne možete postati vlasnik zemlje ako nemate određeno obrazovanje i dokaz da na poljoprivrednom gospodarstvu živite 25 godina bez prekida. Uz to, maksimalna površina zemljišta u vlasništvu je 300 hektara.
Saborski zastupnik Tomislav Žagar napomenuo je kako je sadašnji ministar izjavio da će ovim zakonskim rješenjem vratititi općinama i gradovima upravljanje raspolaganjem poljoprivrednih zemljišta. Međutim, to nije tako, jer na predloženi prijedlog programa raspolaganjem zemljišta, konačnu riječ ipak daju Županija svojim mišljenjem te Agencija za poljoprivredna zemljišta svojom suglasnošću. Osim toga, istaknuo je: „Mogućnost da se malverzacijama u izmjenama prostornog plana i kvaliteti zemljišta omogući promjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko je neprihvatljiva. Time se na mala vrata otvara mogućnost izgradnje primjerice golf igrališta.“ Osim toga, naglasio je i drugi problem: „Ne možemo prihvatiti ni činjenicu da je određeno da se zakupnina plati do kraja lipnja ove godine, jer je to prerano, poljoprivrednici tada nemaju prihode. Uz to je ugrađena odredba da se Ugovor o zakupu raskida ako zakupnik ne plati zakupninu do kraja rujna, što će otežati poslovanje poljoprivrednim gospodarstvima koji prve prihode imaju tek od prodaje uroda pšenice.“
Žagar je ukazao je i na predviđenu mogućnost dodjele poljoprivrednog zemljišta na korištenje bez javnog natječaja trgovačkim društvima kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i regionalne samouprave. „Predviđeno je da se ti korisnici oslobode djelomično ili u cijelosti od plaćanja zakupnine. Time se otvara mogućnost daljnje političke manipulacije poljoprivrednim zemljištem koje s druge strane željno očekuju da dobiju poljoprivrednici“, napominje Žagar, dodajući i kako je nejasan prijedlog revalorizacije cijene otkupa i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
O problemu prodaje poljoprivrednog zemljišta raspravljat će se i na današnjem Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta koji predstavlja Studiju o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU. Ističu da je problem koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika, te kupovini zemljišta od strane investicijskih fondova i banaka, što je posebno izražen u istočnom dijelu Europe. O toj temi će s njima u Hrvatskom saboru danas razgovarati Tomislav Panenić, kao predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu.
