ZAKON O SUDOVIMA UVEO BI UČINKOVITIJE SUDOVE, A ZAKON O DSV-U STRUČNIJE I ODGOVORNIJE SUCE

Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov, potpredsjednik Sabora RH, danas je na press konferenciji predstavio dva izuzetno važna „organizacijska“ zakona, Zakon o sudovima i Zakon o državnom sudbenom vijeću, koje Most u ponedjeljak daje na javno savjetovanje. Oni propisuju sve ključne postupke u pravosuđu, od imenovanja sudaca i predsjednika sudova, ocjenjivanja sudaca, disciplinskih postupaka, Kodeksa sudačke etike, nadležnosti rada sudskih savjetnika, postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda RH. Nacrti zakona su izrađeni u sklopu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, za vrijeme mandata ministra Ante Šprlje i njegovog tima, u kojem je član bila tadašnja državna tajnica Maja Grubišin. Ona je danas izložila sve najvažnije promjene u ovim zakonima i ukazala na razlike u odnosu na te iste zakone koje je prošlog tjedna HDZ pustio u postupak e-savjetovanja.

Božo Petrov je istaknuo kako ideja o transparentnom pravosuđu nije smjela zamrijeti: „Smatramo u Mostu da pod svaku cijenu moramo kao društvo, kao cjelina, početi razmatrati konkretne prijedloge i rješenja za novu, pravu reformu, kakvu mi nudimo, a ne „kozmetičke“ zahvate kakvi su prošli tjedan predočeni.”

Maja Grubišin izložila je Zakon o DSV-u i Zakon o sudovima, a prije toga istaknula: „Prije zadiranja u same izmjene želim biti vrlo jasna kod jedne bitne pretpostavke. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Organizacija treba biti besprijekorna mašinerija koja osigurava izvrsnost, a ne manipulaciju.“

Grubišin je u svom izlaganju ukazala na ključne promjene koje je Most napravio u Zakonu o sudovima:

Moderniji i transparentniji administrativni mehanizmi: predsjednici sudova dobili bi veće ovlasti i odgovornosti za obavljanje poslova sudske uprave, uvela bi se edukacija predsjednika sudova, te detaljnija razrada postupaka ispitivanja osnovanosti predstavki i pritužbi na rad sudova.

Jasnije bi razgraničili poslove sudske i pravosudne uprave, a u skladu s tim definiranje i ovlasti ravnatelja sudske uprave i tajnika suda. Ovo je posebno važno za uspostavu veće kvalitete organizacije odnosno procesa u sudu.

Promjenama u ustrojstvu sudova dobili bi uređeniji i učinkovitiji sustav, veću specijalizaciju i mobilnost.

Mreža sudova prvog stupnja: osnovni sudovi– sadašnji općinski i prekršajni sud; upravni i trgovački sudovi – ostaju isti; viši sudovi – sadašnji Županijski sudovi, za teška kaznena djela u prvom stupnju; žalbeni sudovi – preuzeli bi nadležnost Županijskih sudova u drugom stupnju, te Visokog trgovačkog suda, Visokog upravnog suda i Visokog prekršajnog suda. Uredili smo i ujednačili drugostupanjsko sudovanje tako da smo formirali Žalbene sudove kao sudove drugog stupnja. Žalbeni sudovi mogu biti Žalbeni građanski ili žalbeni kazneni sudovi.

Sustav redovitog  ocjenjivanja sudaca i plaće sudaca

Plaća neće biti jedini motiv za napredovanje sudaca, jer će se sustav plaća, drugim zakonom, urediti tako da će biti vezan uz ocjenjivanje i staž, a ne samo uz prelazak na viši sud. Tendencija je da sudac bude stimuliran da se zadrži i razvija na prvom stupnju, a za kvalitetu će biti nagrađen. Suci su u Hrvatskoj loše prošli u svim dosadašnjim reformama. Smatramo da nije dopustivo da sudac, koji odlučuje o životima i sudbinama ljudi i njihovoj imovini, ima plaću manju od činovnika u općini, čija je odgovornost neusporediva sa sudačkom. Potrebno je korigirati nesrazmjer između plaća sudaca, pa predlažemo povećanje primanja za suce prvog stupnja za 15-20 posto, kao i sudskih savjetnika i ostalih službenika na sudu.

Trenutno se suce ocjenjuje samo onda kada se kandidiraju za suca višeg suda. Predlažemo, po uzoru na EU standarde,uvesti sustav gdje se sudac redovito vrednuje. Posljedice lošije ocjene su dodatna edukacija ili ponovno ocjenjivanje u popravnom roku. Sustav plaća treba uskladiti s ocjenama, te postaviti određene uvjete prije povećanja plaće, primjerice da je sudac  ocijenjen s najvišom ocjenom dva ili tri puta uzastopce.

Promijenio bi se način imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se birao samo iz redova sudaca tog suda i taj proces kandidature i imenovanja mora biti transparentniji, a javno preispitivanje smanjilo bi opasnost od krivih odluka.

Predlaže se ukidanje sudačkih vijeća i prijenos njihovih ovlasti na Državno sudbeno vijeće, jer se time  pojednostavljuje postupak utvrđivanja ispunjenja sudačkih obveza.

Stvara se novi sustav sudskih savjetnika koji bi bio popraćen i platnim razredima ovisno o razini. Sudski savjetnici iznimno su vrijedan resurs u pravosuđu i hitno treba urediti njihov okvir, dati im pravo mjesto i plaću u sustavu.

Pitanje sudskih vještaka trebalo bi posebno regulirati novim zakonom, njihova prava i obveze, ali i odgovornosti, uskladiti nalaze i vještačenja koji su često kontradiktorna.

Maja Grubišin je o Zakonu o državnom sudbenom vijeću koje odlučuje o izboru sudaca istaknula kako je važno da sudačka dužnost miruje, kada je sudac predsjednik ili zamjenik DSV-a zbog veće učinkovitosti i transparentnosti u radu, a skratilo bi se i trajanje izbora članova DSV-a iz reda sudaca.

Grubišin je kao važno navela ono što HDZ nije uzeo u obzir: „Uveli bismo objektivno vrednovanje planova rada kandidata za predsjednike sudova, sigurnosnu provjeru (II-III stupanj) za sve suce i kandidate za suce u RH, prenosile bi se sjednice vijeća s kandidatima za suce, te bi se uveo redoviti sustav ocjenjivanja rada sudaca. Uredili bi pitanje javne objave imovinskih kartica sudaca po modelu za državne dužnosnike.“

 Profesor Robert Podolnjak, saborski zastupnik Mosta, istaknuo je kako će zbog transparentnijeg načina rada i funkcioniranja sudova te izmjenama u zakonu o DSV-u najviše profitirati i sami suci ali i građani.