Izvor: tportal / Maja Šurina
Poslali smo u javnu raspravu prijedlog da rok u kojem će svi zainteresirani moći reći što misle o proglašenju gospodarskog pojasa bude mjesec dana. A nakon mjesec dana prijedlog bi uz prihvaćene sugestije trebao ući i u službenu saborsku proceduru.
U svom prijedlogu odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa podsjećamo da je je ZERP izglasan u listopadu 2003., no da je do izmjene te odluke došlo u prosincu 2006. kada je stavljena odgoda primjene za države članice Europske unije.
Zemlje EU-a ustrajno rade na zaštiti i iskorištavanju resursa mora oslanjajući se na odredbe o gospodarskom pojasu sadržane u člancima 55. – 75. Konvencije UN-a o pravu mora; tako Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske putem Exclusive Economic Zone Order 2013, iz prosinca 2013. pozivom na te odredbe Konvencije UN-a o pravu mora opoziva ranije akte i aranžmane sklopljene u razdoblju od 2009. do 2013. god. s Belgijom, Danskom, Francuskom, Irskom, Nizozemskom, Norveškom i Njemačkom te ih zamjenjuje proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa iz Dijela V. Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. Na sličan način Francuska Republika je Dekretom No. 2012-1148 od 12. listopada 2012. proglasila svoj isključivi gospodarski pojas (i) u Sredozemlju.
Stoga u Mostu predlažemo da Hrvatska postupi na jednak način kao Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska. Hrvatska će na potpuniji način ostvariti svoja suverena prava i zaštiti svoje interese na dijelu Jadranskog mora iz Odluke o proširenju jurisdikcije RH u Jadranskom moru iz 2003. godine – u mjeri koja je usporediva s učincima koje je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske htjelo postići proglašenjem gore citirane Exclusive Economic Zone Order 2013 iz prosinca 2013. godine; i koje je Francuska Republika namjeravala postići Dekretom No. 2012-1148 od 12. listopada 2012. godine.
U prijedlogu odluke predviđamo da će za provedbu biti potrebno 20 milijuna kuna godišnje.
Podsjetimo, proglašenje isključivog gospodarskog pojasa bio je jedan od naših uvjeta prilikom pregovora o sastavljanju Vlade nakon izbora 2016., no kao uvjet postavili smo i nakon izbora 2015. U pisanim odgovorima Mostu HDZ je tada pristao na isključivi gospodarski pojas, a pristao je i SDP uz napomenu da se ‘situacija nakon ulaska Republike Hrvatske u EU u mnogočemu promijenila’.
‘Sva morska područja pod jurisdikcijom država članica EU-a koja se nalaze izvan njihova teritorijalnog mora (dakle, gospodarski pojasevi, ribolovne zone i sl.) su ‘ribolovno more EU-a’. Ondje se ribolov može odvijati isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici. Proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa ne može se zabraniti pristup brodovima država članica EU-a, a RH u odnosu na isključivi gospodarski pojas ne može donositi propise koji bi bili u suprotnosti s propisima o zajedničkoj ribarstvenoj politici EU-a’, stajalo je u obrazloženju SDP-a.
‘RH može u svom teritorijalnom moru biti stroži od zajedničke ribarstvene politike, ali takvi propisi ne mogu se primjenjivati u gospodarskom pojasu i pogotovo ne na ribarske brodove država članica EU-a. Dolazak ribarskih brodova iz drugih država članica EU-a u isključivi gospodarski pojas ne može se ‘naplaćivati’, stav je tadašnje koalicije Hrvatska raste.
