( Izvor: euractiv.jutarnji.hr, autor:Jasmina Trstenjak)

Možemo očekivati 7 mjeseci ocjenjivanja prijava za program “Konkurentnost i kohezija”, dok druge zemlje EU obrađuju dokumente u maksimalno 120 dana.

Sonja Čikotić, glavna savjetnica ministra uprave i zamjenica ministra regionalnog razvoja i fondova EU u Vladi Tihomira Oreškovića, a danas saborska zastupnica Mosta, interes iskazuje za projekte i fondove EU. Kad je u pitanju politika fondova EU, prilično je kritična.

Kako komentirate poništeni natječaj ‘najbrži prst’?

– Zakazala je procjena nadležnih tijela. Da su pratili interes poduzetnika, znali bi da s 53 milijuna kuna, što je samo jedan promil ukupne alokacije Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ (OPKK), neće ni približno zadovoljiti potražnju poduzetnika. Zakazala je i aplikacija eFondovi jer su nastali različiti problemi kod pojedinih prijavitelja i postalo je jasno da nije osiguran jednak tretman i transparentnost. Zabrinjava činjenica da se najbrži prst nameće kao jedino rješenje nakon natječaja u kojima su se projektne prijave ocjenjivale i godinu dana. I na kraju ministrica Gabrijela Žalac opet daje krivo rješenje: zabranit će trajno otvorene pozive. Tim crno-bijelim pristupom pokazuje vrlo usko razumijevanje problema.

Zašto se nije koristio analitički sustav eFondova?

– To bi bilo zanimljivo čuti od ministrice Žalac. Ni meni nije jasno.

Bi li angažman vanjskih suradnika utjecao na drugačiji ishod?

– Ne samo da sustav bilježi kroničan manjak ljudi nego je i njihovo znanje u pojedinim područjima upitno, pa bi vanjski stručnjaci trebali to nadoknaditi. No, mogu naglasiti da je sustav posljednjih godina ipak ojačan brojem ljudi, iako treba unaprijediti znanje o korištenju fondova EU.

U medijima sve bruji od novog poziva nakon što je ovaj otkazan iako je već bio proveden, ali nema službene potvrde i pitanje je hoće li poduzetnicima vrijediti potvrda porezne, boniteti i prije ovjerene izjave. Koliko će sada ljudi čekati svoj novac?

– Obistine li se najave ministrice Žalac, možemo očekivati sedam mjeseci ocjenjivanja prijava. To nije prihvatljivo. Druge zemlje EU obrađuju dokumente maksimalno 120 dana. Treba maknuti određene kriterije i dodati one koji smisleno ocjenjuju prijave te povezati eFondove s javnim registrima.

Iako je ministrica rekla da će zabraniti otvorene pozive, i za poziv ‘Internacionalizacija poslovanja MSP-ova – Faza 2’ predviđen je taj tip natječaja.

– Bitno je da Ministarstvo putem analitičkog alata eFondovi vidi koliki je interes i poveća alokaciju. Ključno je hoće li to učiniti.

I prije je bilo takvih natječaja.Kad ćemo naučiti na greškama?

– Ovaj posljednji natječaj je treći za poduzetnike za koji je odabran neodgovarajući model i alocirana premala sredstva. Prvi natječaj je bio za opremanje i izgradnju za male i srednje poduzetnike i poništen je zbog nejednakih uvjeta. Znači, prvo smo imali najbrži prst odgovorne osobe preko sustava eFondovi, koji je poništen jer sustav nije bio spreman odgovoriti tolikom broju zahtjeva. Kad ga je Ministarstvo fondova EU poništilo, u novom pozivu bitan je bio najbrži prst službenice u pošti. Takav način odabira je netransparentan. Opet smo svjedočili istoj situaciji na zadnjem natječaju. Koliko još sredstava mora biti utrošeno da ministrica nauči na greškama?

Rekli ste da pokušava ‘zataškati’ propuste izjavama o velikom postotku ugovorenih projekata. No, što pokazuju podaci?

– Do kraja 2017. ugovoreno je 7,8 posto sredstava manje od planiranog i odobreno 39,8 posto manje od planiranoga iznosa. Podaci govore da smo na samo devet posto ovjerenih sredstava. To su sredstva koja su prošla kroz naš akreditirani sustav, iz čega vidimo da se projekti sporo realiziraju.

Svi, uglavnom, odgovornost prebacuju na prethodne vlade.

– Još čekamo ministra ili ministricu koji/koja će doći i reći: ja vodim upravljačko tijelo, odgovoran sam za tu alokaciju i kriv sam ako je apsorpcija sredstava loša. A apsorpcija je zaista loša. Svi pokazatelji koji se prezentiraju kao sredstva koja su objavljena, dodijeljena, ugovorena, realizirana, plaćena, prijavljena, certificirana, odobrena itd., a kojima se pokušava impresionirati javnost, padaju u vodu grafikonom koji objavljuje Europska komisija. Tu se vidi hrvatska realnost u pogledu povlačenja sredstava iz proračuna EU, a ona je samo devet posto alokacije.

Koje ste još propuste primijetili u radu s fondovima EU?

– Zabrinjava prebacivanje odgovornosti za propuste u upravljanju sa središnjeg tijela državne uprave nadležnog za fondove EU na druge resore. U sustavu fondova EU jasno je tko je odgovoran za alokaciju programa i sustav kontrole. Kašnjenja u objavi natječaja, u odabiru projekata, u obradi prigovora korisnika, problemi s aplikacijom eFondovi, sve je to rezultat (ne)rada i odgovornost ministrice Žalac. Ona mora sustavom upravljati, što ne znači samo fotografirati se na potpisivanju ugovora, nego i preuzeti odgovornost kod propusta. A mi svjedočimo suprotnom. Javnost obmanjuje da to nije njezina greška jer je natječaj u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Njezino ministarstvo odobrava sve natječaje prije objave. Jasno je čija je to greška.