Zagreb, 29. kolovoza 2019. – Božo Petrov, Ines Strenja i Ivan Bekavac danas su na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru upozorili da je prošla godina dana od kada je Most pokušajem opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića ukazao na raspad zdravstvenog sustava, a gotovo na sva onda postavljena pitanja niti danas nema odgovora ni rješenja.
„Izgubljena je još jedna godina za zdravstvo, tijekom koje je stanje postalo još teže. Most je lani otkrio više od 50 propuštenih prilika za oporavak hrvatskog zdravstva koje je Kujundžić propustio provesti i tako ostavio neizbrisiv trag u životima i zdravlju svih građana RH. Naš zahtjev za opozivom ministra Kujundžića bio je itekako opravdan, jer je jasno da je sustav javnog zdravstva na koljenima, grca u dugovima koji se mjere milijardama, nezadovoljni su i pacijenti i liječnici“, rekao je Petrov.
Petrov je podsjetio da je Most prošli tjedan ukazao kako su vladajući pogazili Ustav RH, ne obazirući se na činjenicu da je zdravstvo na koljenima i da je bila nužna sjednica na kojoj bi zastupnici raspravili o ponovnom zahtjevu za opoziv ministra Kujundžića jer je odgovoran za za kolaps zdravstva.
Dr. sc. Ines Strenja, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo podsjetila je na činjenice iz lanjskog prijedloga opoziva, te okolnosti koje su posebno pogoršane proteklu godinu dana.
„Ministar Kujundžić donio je, po sili zakona, krajem prošle godine novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, jeri je stari zakon proteklih desetak godina doživio brojne izmjene i dopune, a taj novi zakon o kojem ovise životi i zdravlje građana, nepotpun je i površan. Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu postati privatnom praksom umjesto dosadašnjih koncesija, međutim skupštine županija donose odluke o bitno različitim iznosima zakupnina čime su zdravstveni radnici izloženi diskriminaciji s obzirom na to da su uvjeti ugovaranja pružanja zdravstvene zaštite za sve jednaki. Ministar Kujundžić je ovim zakonskim modelom uređenja propustio potaknuti zdravstvene radnike na ostanak i nastavak života i rada u domovini, ali i propustio priliku povećati dostupnost zdravstvene zaštite građanima u mjeri u kojoj je to bilo moguće“, ističe Strenja.
Osvrnula se na Pravilnik o radu liječnika pod nadzorom, rekavši da pravilnik nije uvažio mišljenje struke, niti liječničkih udruga, ali je propuštena prilika osmisliti i ozakoniti bolje planiranje pripravničkog staža, specijalizacije i uže specijalizacije.
„Mladi liječnici praktički s fakulteta dolaze u ambulantu bez nadzora. Sami procijenite ispravnost ove odredbe, svi smo mi građani i potencijalni ili aktualni pacijenti. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju čije određene odredbe je ukinuo Ustavni sud, a ministar je novim zakonom nastavio tu praksu, omogućivši tzv. robovlasničke ugovore koji mlade liječnike posljedično potiču na odlazak u inozemstvo. Pogledajte samo evidenciju HZZO-a: svega dvadesetak nezaposlenih liječnika mjesečno u evidenciji zavoda za zapošljavanje sa stručnim ispitom na stotinu raspisanih natječaja za zapošljavanje. To govori o promašenom i štetnom modelu planiranja ljudskih resursa u zdravstvu, gdje se i nalazi temeljni problem hrvatskog zdravstva“, pojašnjava Strenja.
Iznijela je podatke Europskog zdravstvenog indexa po kojem je Hrvatska u 2018. otišla iz žutog u crveno, Slovenija je ostala u žutom, a Crna Gora i Srbija su iz crvenog prešle u žuto, a zdravstveni sustav i dalje je iza zemalja u jugoistočnom okružju: „Imamo visoku smrtnost od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, dojenačku smrtnost. Sve navedeno govori u kako je lanjski zahtjev za opozivom ministra Kujundžića bio itekako opravdan, a svako daljnje političko povlađivanje i popuštanje Kujundžiću uzima danak u zdravlju i životima građana“, zaključila je Strenja.
Dr. Ivan Bekavac iznio je podatke HZJZa iz kojih zaključuje kako je hitna helikopterska medicinska služba potrebna cijeloj Hrvatskoj 365 dana u godini, a ne samo na povremenoj sezonskoj osnovi, jer nažalost bilježimo u 2018. 23.000 umrlih od srčanog ili moždanog udara, te više od 300 poginulih u prometu, što dokazuje kako u Hrvatskoj građani umiru gotovo dvostruko češće od kardiovaskularnih i cirkulatornih bolesti te u prometu negoli prosječni građanin EU.
„Suvremeni hitni helikopterski transport karika je koja nedostaje jer uspješnost preživljavanja ovisi o brzini dolaska u klinički centar. Stoga nam nisu prihvatljivi prijedlozi ministra o povremenim bazama za hitnu helikoptersku medicinsku službu, već je potrebno organizirati trajnu službu i dobru pokrivenost cijele zemlje. Ministar je proteklih godina propustio osnovati nacionalnu hitnu helikoptersku i brzobrodsku medicinsku pomoć, samostalnu civilnu službu s educiranim kadrom i pravilom zlatnog sata, te međunarodnim obvezama i propisima, na što se Hrvatska obvezala. Trenutno imamo uglavnom transportnu službu helikopterima HV-a protivno međunarodnom pravu i obvezama RH“, rekao je dr. Bekavac.
Istaknuo je kako zemlje poput Rumunjske donose radikalne mjere poboljšanja statusa zdravstvenih radnika, a Vlada RH predložila je, a Hrvatski Sabor zakonom obvezao liječnike javljati MUPu promjene zdravstvenog stanja vozača, vlasnika oružja i duševnih bolesnika.
„Nemamo povjerenja u ministarsko znanje i stanje ministra Kujundžića, te podsjećamo da građani i hrvatsko zdravstvo ne smiju biti taoci jednog čovjeka“, rekao je dr. Bekavac.