izvor: glasistre.hr

Neki kažu da bi Plenković ponovno bio relativni pobjednik tih izbora, ali dobio bi i nekakav legitimitet za nastavak, ali ja u takav scenarij ne vjerujem. Čak ako gledamo ove ankete, koje po meni nisu realne, HDZ bi tu izgubio preko deset posto potpore. A on sada ima nekakvu tanku većinu. S deset posto manjim rezultatom na izborima sigurno ne bi bili ni blizu sastavljanja Vlade, kaže Grmoja”>Neki kažu da bi Plenković ponovno bio relativni pobjednik tih izbora, ali dobio bi i nekakav legitimitet za nastavak, ali ja u takav scenarij ne vjerujem. Čak ako gledamo ove ankete, koje po meni nisu realne, HDZ bi tu izgubio preko deset posto potpore. A on sada ima nekakvu tanku većinu. S deset posto manjim rezultatom na izborima sigurno ne bi bili ni blizu sastavljanja Vlade, kaže Grmoja

Nikola Grmoja, profesor povijesti i sociologije, saborski zastupnik, glavni tajnik i jedan od osnivača Mosta nezavisnih lista, u razgovoru za Glas Istre komentira aktualne teme poput inflacije, odlaska ministra Zdravka Marića, ali i očekivanja od osnivanja Mosta u Puli.

– Često Vas se u javnosti percipira kao vrlo glasnog političara. Imate li osjećaj da većinu političara u Saboru, pa i izvan njega, zapravo žulja Vaš direktni način komunikacije?

– Ja ne bih rekao da sam glasan, prije bih rekao da sam otvoren i direktan. Uvijek govorim ono što mislim. E, sad, koga žulja moj način komunikacije, to ne mogu znati. Osobno mislim da je tako bolje i puno iskrenije reći što misliš, i u nekakvom mom privatnom životu, i u politici, iako se uvijek očekuje od političara da su diplomatični. Mislim da se na kraju uvijek isplati otvorenost, iskrenost i direktnost. Uostalom, i građanima je dosta više te nekakve uštogljenosti u izražavanju. To, naravno, ne znači da treba vrijeđati druge ljude, iako ja osobno nisam ni ljubitelj pretjerane političke korektnosti, ali se puno toga može reći otvoreno, iskreno i direktno bez da prijeđeš nekakvu crtu koja bi išla u neko vrijeđanje tvojih političkih sugovornika ili drugih aktera u javnosti.

– Mnogima su brojni Mostovi stavovi o različitim pitanjima trn u oku. Borite li se protiv vjetrenjača na političkoj pozornici, ili vam oponenti samo daju dodatni vjetar u leđa?

– Ako gledamo rezultate Mosta, možemo reći da smo relativno uspješni. Jedina smo opcija izvan HDZ-a i SDP-a koja je ne samo opstala kroz dugi niz godina, nego i ostala relevantan politički akter. U studenome ove godine Most obilježava deset godina svog postojanja. Što se tiče stavova, jasno je, ako ste kritičari establišmenta ili onoga što su političke elite napravile u Hrvatskoj, da imate, naravno, i puno oponenata. Oni koji obnašaju vlast imaju i dio medija, interesnih skupina, privatnih aktera i poduzetnika koji su im skloni. Mislim da je zadatak onih koji obnašaju javne dužnosti govoriti istinu, truditi se popraviti stanje u društvu u kojem djeluje, a onda, neovisno o tome kakve će to imati reakcije u javnosti, djelovati u tom smjeru. Mislim da Most to čini. Neki to prepoznaju i sada, a hoće li to građani prepoznati u potpunosti, nije samo na nama. Ja se nadam da hoće i to već na ovim izborima koji dolaze, iako ne znamo hoće li to biti prijevremeni ili redovni izbori.

– Most često ističe da Vlada živi u paralelnom svijetu. Je li ova aktualna ostavka ministra Marića po Vama prvi korak prema Vladinom potpunom krahu, budući da ste objavili da “Bježi prvi časnik s Plenkovićeva Titanika izbušenog korupcijom, aferama i inflacijom”?

– Pa ovo sigurno nije jedan dobra situacija za Vladu, posebno način na koji su to izveli. Mislim da je to loše odrađeno i sad ljudi postavljaju pitanja zašto je Marić otišao. Nakon njegove konferencije za medije, mi i dalje ne znamo razloge zbog kojih on odlazi. Sigurno da to nije nešto što ide u korist Plenkovićevoj Vladi, posebno kada uzmemo u obzir s kakvim se problemima suočava i Vlada i naše društvo uslijed ove inflacije i općenito gospodarske situacije u zemlji. Osim toga, Marić je figurirao kao najpopularniji ministar, jako dobar komunikator, netko koga su ljudi doživljavali kao stručnog, iako bismo i o tome mogli govoriti s obzirom da je jedini njegov privatni angažman bio u Agrokoru, a znamo što se tamo dogodilo. Ali, eto, imao je takav imidž u javnosti. Osim toga, nije on prvi. Kad bi on bio prvi ministar koji odlazi, to bi se nekako i moglo progutati. Ali, ako uzmemo u obzir koliko je ministara otišlo i još pod teretom istraga, afera, a neki su i završili u zatvoru, sad on kao Plenkovićeva desna ruka, i to usred inflacije i uvođenja eura, a to nije odrađeno nego tek slijedi cijeli proces, sigurno je da je to težak udarac Plenkovićevoj Vladi i možemo govoriti o toj usporedbi s Titanikom koji tone i ide svome kraju.

– Kako komentirate da je Marićev odlazak bio svima iznenadan, a premijer je već, da se izrazim nogometnim rječnikom, na klupi imao spremnu zamjenu? Na pressici je premijer rekao da se već oko mjesec dana razgovaralo o tome, ali da je netko propjevao. Dakle, htjeli su to zataškati od javnosti neko vrijeme.

– Mislim da je Nova TV došla do te informacije, a da nije bilo planirano da to ovako izađe. To krizno komuniciranje je PR-ovski odrađeno jako loše, iako su oni očito već s Marićem razgovarali o tome, to još nije trebalo sada izaći. Sasvim je jasno da su onda morali puštati preko HRT-a ime novog ministra, malo da saniraju štetu. Ali Marić već neko vrijeme djeluje indisponirano, zastao je s poreznim reformama, rastrećenjem plaća i nameta za poduzetnike; prije nekih mjesec dana priznao je kako je zbog galopirajuće inflacije već sada poduzeo mjere koje je planirao za naš ulazak u Eurozonu. Znači, djelovao je kao da je ispucao cijeli svoj arsenal mjera koji je imao i rukavu i kao da nema više ideja kako dalje. Budući da Marić kao ministar financija s tim dugogodišnjim stažem od šest godina ima sve informacije o stanju državne blagajne, javnog duga, inflaciji i gospodarstvu, treba se zabrinuti i zapitati što je to njega tako obeshrabrilo. Ja to mogu samo naslućivati.

– Kažete, djelovao Vam je indisponirano. Vas, onda, njegov odlazak u konačnici nije iznenadio?

– Iznenadila me ta odluka da podnese ostavku u ovom trenutku, ali na njemu se vidjelo da to nije više stari Marić. Svakako me iznenadilo to da daje ostavku, jer sam mislio da će Plenković učiniti sve, barem dok ovaj izborni ciklus i mandat ove Vlade prođe, da Marić ostane ministar, ali očito u tome nije uspio.

– Smatrate li da je sada idealan trenutak za nove izbore?

– S obzirom da većina građana jasno izražava nezadovoljstvo smjerom kojim ide država i radom cjelokupne Vlade, možemo reći da su izbori nužnost, jer 75 posto građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru. Definitivno smatram da su izbori nužnost, neovisno o rezultatu samih izbora. Neki kažu da bi Plenković ponovno bio relativni pobjednik tih izbora, ali dobio bi i nekakav legitimitet za nastavak, ali ja u takav scenarij ne vjerujem. Čak ako gledamo ove ankete, koje po meni nisu realne, HDZ bi tu izgubio preko deset posto potpore. A on sada ima nekakvu tanku većinu. S deset posto manjim rezultatom na izborima sigurno ne bi bili ni blizu sastavljanja Vlade.

– Prije nekoliko ste mjeseci skupili i predali potpise za inicijativu za referendum o covid mjerama, a u međuvremenu je na repertoaru bilo HDZ-ovo pokretanje promjene Ustava u vezi referenduma. Gdje je zapelo i na koji način vidite rješenje tih pitanja?

– Nakon što su vladajući, uz asistenciju Ustavnog suda, onako nonšalantno pregazili referendum o zaštiti ljudskih prava i sloboda u vrijeme epidemije, mi bismo skočili sebi u usta da s takvim besprizornim tipovima sjednemo za stol na kojem se raspravlja o daljnjim ograničenjima referenduma, a to je ovo što oni upravo predlažu kroz ustavne promjene. U ovom trenutku, kada živimo u – možemo slobodno reći – izvanrednom stanju, kad nam nekolicina ljudi bez demokratskog legitimiteta u stožeru odlučuje možemo li u trgovinu, ljekarnu, školu, bolnicu ili na njivu u susjednu općinu, izbijati narodu iz ruku jedino demokratsko sredstvo utjecaja na ključne političke odluke je kriminalna ideja. Možda zvuči kao teške riječi, ali ja mogu samo reći da to može pasti na pamet ljudima loših namjera; tako bih to mogao definirati.

– Očekujete li da će jesen ponovno donijeti određene mjere koje će nas, u ionako teškim vremenima, ponovno unazaditi; gospodarski, ali i na druge načine?

– Ja ne mogu znati što nas čeka, nemam nekakvu kristalnu kuglu. Činjenica je da je inflacija, nažalost, pojela ljudima plaće i ušteđevinu, ako je tko ima, i nema naznaka da će to stati. Prijeti nam još ozbiljnija energetska kriza i treba znati da ćemo se na tom tržištu energenata, nažalost, natjecati s drugim velikim i bogatim državama i cijene energenata bi usred toga mogle otići u nebo. Kamate na hrvatske obveznice već su porasle nekoliko puta i u odnosu na prije šest mjeseci neće više biti jeftinog novca kakvog smo imali kroz cijelo ovo razdoblje. Pa i Marić može reći da je bio prilično uspješan ministar financija, jer mu je stanje na tim tržištima išlo u korist; mogli smo se jeftino zaduživati. A ponovna zatvaranja mogla bi, uza sve ove negativne stvari, dovesti i do ozbiljnijeg društvenog bunta. Građani moraju biti svjesni, ova inflacija je posljedica svih tih zatvaranja, određenih špekulanata koji sad koriste situaciju pa dižu cijene, a i posljedica uvođenja eura, jer mi ne možemo jasno razgraničiti zašto dolazi do ovakvog rasta cijena. Ali je sasvim jasno da ne smijemo doći u situaciju tih ponovnih zatvaranja, jer sve te negativnosti, rast cijena i socijalna fraktura društva koja se događa, mogle bi nas dovesti do ozbiljnijeg društvenog bunta. Mi smo onim referendumom nastojali to nezadovoljstvo građana preusmjeriti, da ono rješava kroz institucije. A nakon onakve odluke Ustavnog suda, kako ćemo mi više građanima moći reći: “Idemo pokušati kroz institucije mijenjati stvari”? Ne bi me čudilo da dođe do ozbiljnijih društvenih pobuna, nereda i bunta.

– Koji je Vaš osobni stav oko uvođenja eura: trebamo li to odgoditi ili jednostavno pod svaku cijenu zadržati kunu kao službenu valutu?

– Definitivno odgoditi! Ako razgovarate s bilo kojim ekonomistom, stručnjakom, svatko će Vam reći da vrijeme inflacije nije vrijeme za promjenu valute. Dakle, nova valuta se eventualno uvodi kad je inflacija niska i stabilna. Samo u takvim uvjetima vi možete pratiti jesu li neki neopravdano zaokruživali ili podizali cijene, Ovako, kako su danas postavljene stvari, ni Vi ni ja ne možemo za svaki proizvod znati je li poskupio zbog rasta cijene energenata, poremećajima u tokovima roba zbog lockdowna ili je netko već sada zaokružio cijene i jednostavno kao špekulant koristi ovu situaciju da digne cijene svog proizvoda i ostvari dodatni profit. Ovo je najgori mogući trenutak za uvođenje eura i meni nije jasno kako Vlada to ne vidi i zašto Plenković pod svaku cijenu želi ostvariti taj cilj koji je sebi zadao – uvođenje Hrvatske u Eurozonu, neovisno o tome kakve će to u konačnici imati posljedice po hrvatske građane.

– Imate li individualnu ili stranačku viziju kako zaustaviti divljanje inflacije koja veliki dio građana vodi izravno u siromaštvo?

– Naša vizija je uvijek ista. Mi se zalažemo za smanjenje poreza i nameta na poslovanje naših poduzetnika obrtnika i država mora pronaći načina kako smanjiti porez na energente, kako se odreći jednog dijela kolača našeg BDP-a i ostaviti ga poduzetnicima da oni mogu plaćati povećane troškove i platiti svojim radnicima i dobavljačima. To je generalno kakvu bismo ekonomsku politiku trebali voditi. A sad je pitanje koliko se u ovom trenutku i što se može napraviti.

– Na koji će način, po Vašem mišljenju, rat u Ukrajini utjecati na džepove naših građana? Mislite li da možemo biti samodostatni i imate li neke konkretne prijedloge kako bi građani mogli lakše plivati u moru sve većih poskupljenja, mada ste mi u prethodnom pitanju već djelomično dali odgovor?

– Treba biti oprezan s ratom u Ukrajini i time koliko on direktno utječe na rast cijena. Mi u MOST-u smo o tada nadolazećoj inflaciji htjeli ozbiljno govoriti u rujnu 2021. i organizirali smo na tu temu u Saboru da dođe guverner HNB-a Vujčić. Već tada su se vidjele naznake inflacije, ali ni guverner Vujčić, ni Plenković, ni Marić to nisu htjeli priznati. Prognozirali su tada smiješno niske stope inflacije, a tadašnji ministar gospodarstva Ćorić nas je nazvao dežurnim katastrofičarima kada smo govorili da će doći do velikog rasta cijena energenata i inflacije. Uostalom, sjetite se da je Vlada prvi put zamrznula cijene goriva već u listopadu prošle godine, dakle, puno prije rata u Ukrajini. Onako kako mi to vidimo, ova inflacija je najviše rezultat nekritički upumpavanja novca u gospodarstvo diljem svijeta za vrijeme lockdowna. Taj novac nije došao iz neke kasice za crna vremena nego smo ga namaknuli brutalnim zaduživanjem i sad te dugove treba platiti. Građani to plaćaju putem inflacije, država od toga ima koristi jer puni proračun, ali naravno, sve se prebacuje na leđa građana. Oko samodostatnosti – to je dugoročni proces u kojemu mi moramo biti svjesni koliko nam je važna poljoprivreda i naša domaća proizvodnja i tu se svakako trebamo orijentirati, ali isto tako biti svjesni razloga ove inflacije.

– Osnivanje Mosta u Puli je pitanje dana. Imate li velika očekivanja?

– Imamo jako dobru, energičnu ekipu koja je spremna na rad u Puli i u Istri, i to je ono što nas veseli. Naravno da imamo velika očekivanja. Naš cilj je ojačati stranačku infrastrukturu i u Istri, i u Puli, ali i diljem Hrvatske i na tome radimo. Sad smo se jasno profilirali kao stranka, imamo svoje politike, jačamo stranačku organizaciju, a imamo i ono što je temelj i što nekako ljudi prepoznaju: nekakvo elementarno poštenje i čestitost, što je preduvjet politike. Onda na to dogradite kompetentnost i snažnu stranačku organizaciju i imate preduvjete za uspjeh i dobre rezultate.

– Nedavno je održano prvo neslužbeno okupljanje potencijalnih članova Mosta u Puli. Kakve su Vam dojmove prenijeli oni koji su bili prisutni?

– To su ljudi koji su željni rada i angažmana za dobrobit svoje zajednice – grada Pule i cijele Istre – a onda i oni koji žele djelovati unutar Mosta, što nas posebno veseli, tako da smo sretni što se događa veliki priljev novih članova upravo u Istri. Treba ljude dobro organizirati, treba im dati model kroz koji mogu djelovati i ostvariti tu svoju ambiciju da doprinesu svome kraju. Ja sam uvjeren da će se to dogoditi.

– Mislite li da je Istra politički nesklona desnim strujama ili je to samo jedan od urbanih mitova koji se uz nju vežu?

– Ako je neka opcija autentična, mislim da će ona pronaći svoj put. Ja čak ne bih rekao da je Most neka čvrsta desna struja, mi smo nekakav desni centar koji je otvoren svima, a tako smo se i definirali po ovoj novoj deklaraciji. Ja Istru vidim kao hrvatsku regiju, doduše, s jakim regionalnim identitetom do kojeg domaći ljudi jako drže. Ali, istovremeno, ta svijest o svom identitetu omogućuje da Istra bude otvorena za sve ljude i za različite ideje. Zato mislim da ideja Mosta u Istri ima jednu lijepu i perspektivnu budućnost.

– Određeni dio mladih smatra mostovce skupinom koji privlači upravo mladu populaciju, a i vodstvo stranke je uglavnom generacijski povezano. Smatrate li da u tome leži jedan od ključeva zbog kojih bi Most mogao u budućnosti privući mnogo mladih ljudi?

– To nam se i događa u gotovo svim velikim urbanim središtima u Hrvatskoj. Upravo je tu MOST najjači i pridružuju nam se mladi ljudi, fakultetski obrazovani i to je naš zadatak i jedan od glavnih ciljeva – motivirati mlade ljude na aktivno bavljenje politikom. U svakom društvu u kojem je napravljen korak naprijed, to su uglavnom napravili mladi ljudi, to je priroda stvari. Mi u Hrvatskoj moramo potaknuti mlade ljude da se angažiraju i donesu tu, toliko željenu, promjenu.

– Često ste isticali da kao roditelj ne želite da se Vašoj djeci danas-sutra u školi prisilno propagira određena ideologija. Možete li pojasniti na što ste konkretno mislili?

– Dakle, nema potrebe maloj djeci u školi uvoditi sadržaje koji će im sugerirati da su rođeni kao djevojčice ili dječaci, ali se trebaju ili mogu izjasniti kao bilo koji spol ili nešto treće, ili da ih se sugestivno, kroz službeni kurikulum, potiče da eksperimentiraju sa svojom seksualnošću. To je za mene jedan oblik političke propagande koji ja ne želim za svoje dijete. Svako dijete će odrasti u odraslu osobu, pa će i bez toga znati kakva je njegova ili njezina seksualna orijentacija. Mislim da država nema što tu raditi ili kako bi htjeli neki politički akteri ili udruge. Općenito, ta ideja da se država kroz škole bavi promocijom ovakvog ili onakvog poželjnog seksualnog ponašanja i odabira govori Vam da se tu radi o političkim interesima i silnicama, a ne o zaštiti nečijih prava i to je jedino s čime ja imam problem. Ja nemam problem da se odrasla osoba izjasni oko svoje seksualne orijentacije ovako ili onako, odnosno kako ona smatra da je njen odabir.

– Užasava li Vas kao roditelja, političara i građanina, prisutna količina govora mržnje na društvenim mrežama? Smatrate li da je to stvarni odraz našeg društva u cijelosti ili samo manjine koja je glasna na tipkovnicama?

– Mislim da je to ta manjina koja je glasna na tipkovnicama. Ono što svakako treba to je primjenjivati Kazneni zakon. Ako netko nekome prijeti ili na bilo kakav način nekoga uznemirava, mi imamo pravni lijek i pravosuđe i mislim da to trebamo koristiti. Ono što nikako ne bi bilo dobro, to je uvoditi nekakvu cenzuru, niti na društvenim mrežama, niti bilo gdje drugdje. One koji se ne znaju ponašati, prijete drugim ljudima ili ih vrijeđaju na temelju bilo kakvih karakteristika, takve treba sankcionirati. To je po meni jedini put, ali nikako ići na neka ograničavanja slobode govora na društvenim mrežama. Protiv toga sam oštro i uvijek ću biti zagovaratelj slobode govora. Ono što je nužno, prvenstveno u našim obiteljima i obrazovnim ustanovama, da trebamo učiniti sve da naša djeca i mladi izrastu u odgovorne, zrele ljude koji će poštovati svaku osobu i imati svoje jasne, artikulirane stavove i neće dopustiti da bilo tko na bilo koji način te stavove vrijeđa, nego će se za njih boriti. Isto tako, trebaju i respektirati one koji imaju drugačije stavove od njih. Ja tako vidim demokraciju: kao jedno pluralno društvo u kojem svatko ima pravo iznijeti svoj stav bez da ga se zbog toga etiketira ili isključi iz društva, a posebno da mu se zbog toga prijeti ili na bilo koji način ugrožava.

– Spomenuli ste slobodu govora. Smatrate li da smo kao društvo pretjerano politički korektni i da u stvarnosti friziramo slobodu govora?

– Pa, svakako! Dakle, mi smo imali situaciju oko Zakona o elektroničkim medijima gdje se išlo portale kažnjavati zbog komentara. Valjda bi onaj koji piše komentare trebao sam odgovarati za to, a ne da portali pribjegnu nekakvoj autocenzuri, pa im je jednostavnije, da ne bi platili nešto, blokirati sve komentare. Definitivno sva zakonska rješenja trebaju ići u smjeru zaštite slobode govora. Trebamo raditi na razvoju kulture dijaloga u kojemu ćemo respektirati one s kojima raspravljamo, s kojima možda ne dijelimo iste stavove, ali ih kao osobe poštujemo.

Neki kažu da bi Plenković ponovno bio relativni pobjednik tih izbora, ali dobio bi i nekakav legitimitet za nastavak, ali ja u takav scenarij ne vjerujem. Čak ako gledamo ove ankete, koje po meni nisu realne, HDZ bi tu izgubio preko deset posto potpore. A on sada ima nekakvu tanku većinu. S deset posto manjim rezultatom na izborima sigurno ne bi bili ni blizu sastavljanja Vlade, kaže Grmoja