Okrugli stol Mosta „Hrvatska izumire, što poduzeti?“ održan je danas u Hrvatskom saboru, gdje je Petra Mandić, članica predsjedništva Mosta razgovarala o problemu demografije s demografom prof. dr. sc. Tadom Jurićem, te ekonomistima prof. dr. sc. Sašom Drezgićem, dekanom riječkog Ekonomskog fakulteta, te prof. dr. sc. Ivan Malbašić s Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina.

Saborski zastupnik Marin Miletić otvorio je okrugli stol izjavom da je demografska kriza najveća kriza nakon Domovinskog rata, te da za njezino rješenje nije 5 do 12, nego je debelo prošlo 12: „Hrvatska izumire, a vladajuća klika ništa ne poduzima!“

Petra Mandić je istaknula kako je demografija suprotno od onoga što se prikazuje u javnosti, ona je krucijalni sigurnosni i strateški problem Hrvatske: „Na ovom okruglom stolu iznijet ćemo i objasniti probleme i ponuditi rješenja, jer je Hrvatska u takvoj krizi da je pitanje imamo li kao nacionalna država realne izglede za opstanak.“

Mandić je govornicima predočila tri cjeline okruglog stola, statističke pokazatelje, ekonomske i sigurnosne posljedice, te potencijalna rješenja.

„Što nam govore objavljeni podaci popis stanovništva 2021., postoji li suglasje unutar znanstvenih krugova o zaključcima proizašlim iz pokazatelja objavljenih podataka popisa stanovništva. Koje sve ekonomske i sigurnosne posljedice možemo očekivati, postoji li opasnost od kraja mirovinskog i poreznog sustava kakav poznajemo i je li ugroženo naše ustavno pravo na socijalnu pravdu i temelj RH kao socijalne države? Postoje li rješenja za ovu krizu?“, pitala je Mandić svoje govornike.

Tado Jurić je pokazao svoju prezentaciju na kojoj se zorno vidi kakvi su trendovi, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj EU: „Preko 8 milijuna ljudi je emigriralo iz jugoistočne Europe od 90 ih do danas s periferije prema jezgri EU, a to je Njemačka, pa je posve jasno da jezgra na uštrb periferije rješava svoje demografsko pitanje. Čak 5 milijuna Ukrajinaca trajno će naseliti Njemačku, zato je posve jasno vidljiv prostor EU i regije koje izumiru, a osim očekivano siromašnijih zemalja, tu su i Njemačka i Austrija. Često se provlači teza da je iseljavanje posve normalno, da nema ništa dramatično u tome, ali jasno je da se ne kreću svi jednako, nego najviše radnici iz siromašnih zemalja prema jezgri tj. Njemačkoj“, rekao je Jurić.

Vezano za Hrvatsku, istaknuo je kako je čak 18 milijardi eura uloženo u obrazovanje građana koji su napustili zemlju i otišli u Njemačku kao radna snaga.

„U Hrvatskoj zbog pada nataliteta gubimo godišnje 20 000 stanovnika, a zbog emigracije smo do danas izgubili 450 000 stanovnika, što je ukupno 19 posto radne snage koja je emigrirala iz Hrvatske, pa čemu se čuditi što muku mučimo s nedostatkom radne snage. Zanimljivo je da imamo i 50 000 učenika manje od 2013., a čak 90 000 umirovljenika više, pa je pitanje hoće li krahirati mirovinski sustav. Važno je reći da je korupcija u korelaciji sa iseljavanjem,  što je korupcija veća, veće je iseljavanje, a s brojem iseljenih, raste i korupcija, jer prvi odlaze kritičari vlasti kojima smeta nepravedno društvo, korupcija i klijentelizam. Iseljavanje će se zaustaviti kada nastane pritisak javnosti, politika će tada stvarno početi rješavati problem demografije, a ne samo deklarativno kao do sada. Demografske mjere nam neće pomoći, ako ne bude šireg konsenzusa svih aktera društva, udruga, crkve, akademije, jer same političke elite nemaju ni znanja ni hrabrosti da se suoče s ovim pitanjem“, rekao je Jurić.

Naglasio je kako će prema projekcijama do 2050. u Hrvatskoj ostati svega 60 posto Hrvata.

Saša Drezgić je rekao da je demografija definirana kao prioritet, i to kao jedan od desetak prioriteta Nacionalnog programa, a posve je jasno da toliko prioriteta ni ne može biti, te da je to samo deklarativno prioritet, a ne stvarno: „Demografska revitalizacija najkompleksniji je društveni proces.“

Ivan Malbašić istaknuo je kako je mirovinski sustav neodrživ i pitanje je mađioničarskih trikova kako osigurati punjenje mirovinskog proračuna: „Postavio bih pitanje što je najveće blago nacionalne države, jesu li to more, šume, polja…., a pravi odgovor su ljudi, djeca i obitelj, oni čine državu, a interesantno je da imamo poticaje i subvencije za poljoprivredu, hranu, strojeve, električne aute, a samo se obitelj i djeca gledaju kao proračunski trošak“, rekao je Malbašić.

Istaknuo je mjere Udruge roditelja s troje i više djece, rekavši da je rađanje trećeg djeteta u obitelji jamstvo opstojnosti svakog naroda, te naveo 4 demografske mjere: „Usvajanje njemačkog modela univerzalnog doplatka za djecu, bez obzira na visinu primanja roditelja, pronatalitetni dodatak (financijska stimulacija za treće i četvrto dijete), rad na pola radnog vremena, te dostupnost dječjih vrtića, koji trebaju imati dovoljno mjesta i besplatni su“, rekao je Malbašić.