Okrugli stol Mosta o pčelarstvu i važnosti pčela, održan danas u Hrvatskom saboru, u organizaciji saborskog zastupnika Marina Miletića, privukao je brojnu publiku, brojne OPG-ove, pčelare, te članove Odbora za poljoprivredu na čelu s predsjednicom Odbora Marijanom Petir, kao i oporbene političare iz raznih saborskih klubova.

U uvodnoj riječi Miletić je kao moderator istaknuo kako je zahvaljujući svom angažmanu na terenu, upoznao probleme pčelara, koji se svakodnevno bore za opstanak, te im je odlučio pomoći i artikuliranjem njihovih problema u Hrvatskom saboru.

Petir je istaknula koliko je pčelarstvo bitno za proizvodnju hrane: „Mora se početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora. Označavanje meda je velik problem ne samo u Hrvatskoj. U EU parlamentu sam se stalno zalagala da se donese promijeni Europska direktiva o medu vezana za porijeklo meda, koje stavljaju na tržište više meda nego što ga proizvedu i jasno je da im odgovara trgovina s Kinom. U Hrvatskoj smo uveli nacionalnu staklenku meda i to je važno pčelarima, kao i verificirani laboratorij meda kako ne bi u Bremen nosili na analizu“, rekla je Petir.

Gosti pčelari s bogatim iskustvom Marko Guberac iz Slavonskog Broda govorio je o poticajima u pčelarstvu, Željko Cvetković s Banovine o devastaciji kestenove šume, Damir Šajnović iz Slavonskog Broda o izostanku kontrole uvoznog meda, te Rešid Selimović iz Primorsko-goranske županije o važnosti pčelarstva

Pčelar Guberac se od dvanaeste godine bavi pčelarstvom i ističe da sve grane poljoprivrede imaju poticaje osim pčelarstva, koje ima subvencije: „Tako su se na Facebooku školovali „pčelari“ kojima se to činilo jednostavan posao, dok nisu vidjeli koliko je zahtjevno, pa su ubrzo odustali ostavili kontejnere i napustili pčelarstvo, a ti kontejneri postali su izvor zaraze. Zato se zalažemo za poticaje po košnici i mora postojati kontrola da se vidi tko zaista radi, a tko lovi u mutnom. Mi smo niskoprofitna djelatnost jer nema poticaja, imamo stara vozila kakva nitko drugi u poljoprivredi nema, a pčelarstvo je jako zahtjevno, to je način života koji traje dan i noć, bez godišnjeg odmora“, rekao je Guberac.

Pčelar Cvetković govorio je o uništavanju kestenovih šuma na Banovini gdje se kontinuirano sijeku šume kestena i to je velika šteta: „Ono što nije uništio rat, ono što nisu uništili nametnici, to su uništile motorne pile! Zašto Hrvatske šume toliko uništavaju kestenove šume?! A u Banovini, Kordunu preko 90 pčelara od tog kestena živi. Što je najgore ne ostavljaju se mladice nakon sječe i tako se trajno uništavaju cijele šume. Očito je nekome u interesu da se sav kesten uništi, a uskoro ni kestenijadu nećemo moći imati. Ne vidimo gdje to ide“, upozorio je Cvetković, koji živi od proizvodnje kestenova meda.

Šajnović je pčelar iz Slavonskog Broda koji je govorio o nužnim kontrolama meda, te činjenici da se ne poštuje niti ona regulativa koja postoji, jer se jednostavno ne provodi. „Uvozi se loš med, nema inspekcije, uvoznici nude med po puno nižim cijenama nego što mi pčelari možemo dati, a mi ne bježimo od bilo koje kontrole, voljeli bismo da su češće inspekcije i da nas institucije države zaštite od tih nazovi pčelara koji uništavaju domaće proizvođače s patvorinama i lažnim medom, rekao je Šajnović.

Selimović je rekao da živi od meda u Primorsko-goranskoj županiji, a veliki problem mu je gradnja vila za odmor s bazenima tamo gdje ima postavljene košnice, a iako je prijavljena farma, tamo se izdaju građevinske dozvole i ti ljudi ih mogu istjerati kad god žele, pa se interesirao što je s novim pravilnikom o držanju pčela i košnica, na što mu je predsjednik pčelarskog saveza Hrvatske Dražen Kocet rekao da će taj novi pravilnik biti povoljniji za pčelare.