Pročitajte intervju koji je predsjednik Mosta Božo Petrov dao za Večernji list.

Dugo se priča o mogućem zajedničkom izbornom nastupu Mosta i Hrvatskih suverenista. Zbog čega? Što bi to donijelo Mostu?

Trenutno razgovaramo o različitim mogućnostima. Kao i u svemu drugom u Mostu, prvenstveno se vodimo idejom kako bi se neki potez reflektirao za dobro Hrvatske, jer je to iznad bilo kakvih interesa stranki. Ako se složimo oko zajedničkog izlaska na izbore, on sigurno neće biti potaknut parcijalnim koristima Mosta. Most je dosad pokazao da s lakoćom može samostalno izaći pred građane na izbore i od njih zatražiti povjerenje na temelju prethodnog rada, jer smo apsolutno svaki trenutak vremena koji nam je dan, iskoristili za rad u interesu ljudi u Hrvatskoj.

U redu, preformulirajmo pitanje: što bi zajednički izlazak na izbore Mosta i Suverenista donio Hrvatskoj?

Potencijalno bi mogao donijeti sinergijski učinak, veći broj zastupnika, čime bi se povećale mogućnosti da možemo provesti rješenja za koja smatramo da su potrebna Hrvatskoj, od bolje plaćenih radnih mjesta, veće financijske pomoći obiteljima kroz veći dječji doplatak, većih mirovina do učinkovitije borbe protiv korupcije i očuvanja obiteljskih vrijednosti.

Razgovarate o zajedničkim listama u cijeloj Hrvatskoj ili u pojedinim jedinicama? Hoće li se suradnja odnositi samo na parlamentarne ili i na europske izbore?

Razgovaramo i to je ono što je važno u ovom trenutku.

Neslužbeno se parlamentarni izbori najavljuju već za proljeće. S obzirom na to, ne bi li bilo logično da ste već predstavili “formaciju” za izbore, barem u osnovnim konturama? Zašto, zapravo, sve ide tako sporo?

Moj profesor u osnovnoj školi znao bi reći: “Sve u svoje vrijeme i na vrijeme.” Nigdje se ne kasni. Dapače, svojim neprekidnim radom i inicijativama pokazujemo ono što je najvažnije: sadržaj. U brojnim temama smo prvi koji predlažu kvalitetne mjere, od gospodarstva, zaštite okoliša, demografske obnove Hrvatske do rasprave o umjetnoj inteligenciji. Upravo pripremamo kompletnu strategiju za održivi turizam. Cilj nam je zaštititi prostor kao opće dobro i kulturno nasljeđe, potaknuti obiteljski smještaj kao nositelja hrvatske turističke priče, omogućiti dostupnost plaža lokalnom stanovništvu i turistima u svojstvu općeg dobra.

Domovinski pokret pokazivao je ambiciju da bude onaj koji okuplja. Zašto se tu nije mogao naći prostor za suradnju?

Niti u politici niti u životu nećete prihvatiti mazohističku suradnju, gdje vas se jednom rukom zove, a drugom udara po glavi. Zamislite životnu situaciju u kojoj netko vas poziva da mu budete prijatelj, u društvu iza leđa priča i radi protiv vas, a usput ucjenjuje da morate prihvatiti ruku, inače ste izdajnik. Smatrate li to normalnim pozivom?

DP neprestano prozivate zbog njihova odnosa s Pavlom Vujnovcem. Zbog čega je taj poduzetnik Mostu takva “crvena krpa”?

U politici biste trebali biti neovisni u svakom pogledu, kako biste mogli djelovati slobodno. To je jamac rada u korist građana koje predstavljate. Ukoliko na bilo koji način ovisite o nekome ili nečemu, onda je potpuno legitimno postaviti pitanje jesu li vaše politike uistinu vaše ili ste samo maneken nekog drugog, odnosno predstavljate li građane ili ste zastupnik neke tvrtke.

Najavili ste da ćete na parlamentarne izbore ići s kandidatom za premijera. Zašto, kako ćete ga izabrati i imate li osobno ambiciju biti taj kandidat?

Koje političke stranke imaju kandidata za premijera? One koje idu po pobjedu, pa ne sudjelujete na nekoj reviji. I ako će netko reći da je to nemoguće, ne dijelim takvo mišljenje. Smatram da trud i rad u konačnici isplati i da će se rezultati izbora stubokom promijeniti kad ljudi shvate da trebaju izaći na izbore. Nažalost, samo jednom ih netko u 4 godine pita za njihovo mišljenje, a oni svaki radni dan barem pola tog vremena rade za državu. Kad akceptiraju činjenicu da neizlaskom na izbore nekom drugom prepuštaju odluku da raspolaže s minimalno njihovih budućih krvavo zarađenih 60 000 eura, koliko u bruto plaći davaju u 4 godine državi, svijest o važnosti izbora će se promijeniti.

Svojedobno je SDP imao jednog predsjednika stranke, a drugog pretedenta na premijersku funkciju, što se pokazalo kao promašaj. Ne bojite se takvog scenarija?

Kada nemate dovoljno kvalitetnih ljudi i kada uslijed toga postoji sukob taština, takvi scenariji su izgledni. Niti jedno niti drugo se ne može poistovjetiti s Mostom.

Kunete se da s HDZ-om više ne možete. Pod kojim biste uvjetima poslije izbora surađivali s ljevicom?

Sve političke opcije koje Hrvatsku žele kao državu bez korupcije i klijentelizma, kao državu čiji je temelj obitelj i obiteljske vrijednosti, kao državu u kojoj se poštuju prava radnika, ali i slobodno tržište, kao državu gdje se cijeni rad, trud i obrazovanje a ne laktarenje preko članskih iskaznica, dobro došli su. Tko ovo bude poštivao i htio provoditi, a ne samo da mu bude na ustima tijekom predizbornih kampanja, taj s nama može surađivati.

S obzirom da Most planira imati svog “spitzenkandidata”, znači li to da i Grbin i svi drugi potencijalni poslijeizborni partneri mogu zaboraviti na premijersku funkciju?

Ne bavim se predviđanjima budućnosti niti hipotetskim naklapanjima. Smatram da ta osoba mora biti najkvalitetnija osoba u tom trenutku da bi Hrvatska dobila ono što uistinu zaslužuje, da bi imala budućnost. Kad stignu rezultati izbora, može se vidjeti koga to građani žele. Do tog trenutka, sva rasprava u smjeru “ako, kad bi..” ide u zonu onih političkih sveznadara analitičara koji se pojavljuju uvijek da bi komentirali druge, a nikad sebe.

U javnom savjetovanju su nove izborne jedinice, a ne sruši li ih Ustavni sud, ljevica najavljuje da će ih rušiti na referendumu. Bi li im Most u tome pomogao?

Uvijek sam za to da postoje inicijative u kojima su građani ti koji donose odluke za svoj život. Ta opcija je nemjerljivo bolja od apatije ili mitskog čekanja vlastitog usuda. Po Ustavu, vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu pa je onda pošteno da građani sami odluče u kakvoj državi žele živjeti, kakav izborni zakon žele, kakve izborne jedinice žele, koliku slobodu žele, kao što su sami na primjer odlučili koja je to definicija braka u Hrvatskoj.

Zatražili ste strože kazne za spolno zlostavljanje djece, posebno kad su zlostavljači oni kojima je povjeren odgoj djeteta. Ne krijete da je “okidač” bio slučaj u Riječkoj nadbiskupiji. Je li to udaljavanje Mosta od Crkve?

Zlostavljanje je uvijek zločin, bez obzira tko ga i gdje počinio. I zlostavljači trebaju biti oštrije kažnjeni, pogotovo oni kojima je povjeren odgoj djeteta. Nažalost, zlostavljanje se događa. Nije rezervirano ni za jedno okružje. I prema njemu se treba postaviti oštro. Ono se nigdje i u nijednom obliku ne smije tolerirati.