Međustranačka panel rasprava „Primjena nove Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom“ u organizaciji Mosta nezavisnih lista uspjela je za isti stol sjesti predstavnike različitih političkih opcija, eko-udruga i komunalnih društava kako bi raspraviliposljedice implementacije i provedbe nove Uredbe, koja na snagu stupa 1. studenog 2017. U raspravi, kojom je moderirala Mostova gradska vijećnica u Rijeci, Petra Mandić, su sudjelovali predstavnica Liste za Rijeku Nelida Pogačić, županijski vijećnik Akcije mladih Bojan Kurelić, nezavisni vijećnik grada Rijeke Marinko Koljanin te zamjenik gradonačelnika grada Rijeke, Marko Filipović, saborski zastupnik Mosta i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, bivši saborski zastupnik i eko aktivist Josip Katalinić, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje te savjetnica za zaštitu okoliša Udruge gradova RH Sonja Polonijo.
Sonja Polonijo upozorila je da smo, po obvezama prema EU, do 2020. dužni osigurati pripremu za ponovnu upotrebu i recikliranje 50% papira, metala, stakla i plastike te da ,ukoliko ne udovoljimo preuzetim obvezama, Sud pravde EU može nam dosuditi penale, kao što se već dogodilo u nekim članicama Unije. Iako nova Uredba propisuje odvojeno prikupljanje i odvojeno odlaganje biorazgradivog i ostalog komunalnog otpada, prema riječima direktorice KD Čistoća, Jasne Kukuljan, u Rijeci će se isti odvojeno prikupljati, ali će se obrađivati zajedno na CGO Marišćina.
Bivši ministar zaštite okoliša i energetike te saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović predstavio je studiju koju je, zajedno s kolegama Hrvojem Juretićem i Goranom Smoljanićem, izradio za KD Čistoća d.o.o. još 2013. godine. Autori studije prezentirali su ekološki zasnovan sustav gospodarenja komunalnim otpadom za grad Rijeku i okolna područja. Studija je predviđala da novi, ekološki zasnovan sustav gospodarenja komunalnim otpadom slijedi ekološka načela i kriterije kojima se nastoji postići najviši stupanj odvojenog prikupljanja i recikliranja pojedinih komponenti komunalnog otpada.
„Iako je nekomotno tražiti od ljudi promjenu ponašanja, to je baš ono na čemu se zasniva ova studija.Svi sudionici, od direktora komunalnog društva do političkih aktera moraju sve svoje snage usmjeriti na promjenu svijesti kod ljudi, kako bismo 2020. godinu dočekali spremni,“ istaknuo je Dobrović.
Kao svijetli primjer gospodarenja otpadom u Primorsko – goranskoj županiji, pomoćnik direktora Ponikve eko otok Krk, Ivan Jurešić, objasnio je da su na Krku još prije 12 godina započeli sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom, na što ih je potaknula potkapacitiranost tadašnjeg odlagališta otpada, a sa ciljem da se smanji količina otpada koji se odlaže. Neupitno je, kako su se svi složili, da do određenog povećanja cijene odvoza smeća mora doći, ali ono može biti puno manje ukoliko se što prije krene sa povećanjem količine odvojenog prikupljenog otpada.
Sudionici rasprave složni su oko potrebe da se o kvalitetnim riješenjima sustava gospodarenja komunalnim otpadom treba raspravljati na svim razinama – od krajnjih korisnika, preko komunalnih društava do jedinica lokalne samouprave, kako bi se našlo dovoljno kvalitetno, fleksibilno i ljudima blisko rješenje.
