Zagreb, 6. svibnja 2021. – Saborski zastupnici Nino Raspudić i Zvonimir Troskot danas su na konferenciji za novinare govorili o aktualnim temama, odustajanju od uvođenja sindikalnog poreza, događaju u Borovom Selu, te inzistiranju HBOR-a da tajnim zadrži imena onih kojima se dodjeljuju krediti te banke u državnom vlasništvu.
Raspudić je istaknuo kako je bizarna najava uvođenja, kolokvijalno rečeno, sindikalnog poreza, vrlo brzo povučena, jer je reakcija javnosti bila burna.
„Ministar Aladrović podvio je rep i brže bolje rekao da oni nemaju ništa s tim i to je očito bila vrsta predizborne mrkve pred lokalne izbore između Vlade i sindikata. No, ovaj prijedlog ima svoje ishodište u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti. A te tzv. obavezne članarine podrivanje su same biti sindikalizma, koji se temelji na dragovoljnom udruženju radnika koji se bore za svoja prava. A sada bi se državnom odlukom kao obvezna nametala članarina, jer očito da je neki sindikati mogu dobiti samo silom. Bio sam iznenađen kada se vodila rasprava o članarinama HGK, kako se čelnik sindikata Vilim Ribič javio u zaštitu tih članarina i pitao sam se zašto želi biti čuvar Vidoševićevog prepariranog medvjeda. No, vidimo da je sve to isprepleteno i da je vodstvo sindikata, koje se ne provjetrava 30 godina, očito razlog da sve manje radnika uplaćuje članarine“, rekao je Raspudić.
Raspudić je osvrnuo i na događaj u Borovom Selu, rekavši da najoštrije osuđujemo govor mržnje, te činjenicu da djeca na blagdan slušaju da će ih netko klati, kao što ni zločinci, poput Šoškočanina, ne smiju imati svoje mauzoleje.
„Pupovac je s pravom najglasniji u osudi incidenta, te ponašanje policije, pa ga pozivam da pokrene smjenu ministra policije Božinovića već danas. Imat će 8 ruku zastupnika Mosta“, rekao je Raspudić.
Troskot je istaknuo kako je u najnovijoj aferi u slučaju vjetroelektrane, vidljivo koliko je potrebno da HBOR, banka u stopostotnom vlasništvu države, na zahtjev građana otkrije kome dodjeljuje kredite.
„HBOR se grčevito bori da sačuva tajnost svojih klijenata kojima dodjeljuje kredite, te uporno izbjegava zakonsku obavezu da građanima dostavi te podatke, pa čak i kada Vrhovni sud i to 9 puta donosi odluku da na zahtjev građana moraju objaviti kome su dali kredit.
No, interesantno, DORH uporno, od 2016. na inicijativu HBOR-a, Vrhovnom sudu upućuje zahtjeve da se preispita odluka povjerenika za informiranje kojim je naloženo banci da građanima dostavi tražene podatke. Ovaj najnoviji slučaj, kada je na vidjelo izašlo da oko kredita HBOR -a Josipa Rimac konzultira Marića da urgiraju za Milenka Bašića i njegovu vjetroelektranu, jedan je u nizu primjera kako se dobivaju krediti državne banke. A gdje su Agrokori i ostali…. To su ti i takvi „poduzetnici“, koji i dobivaju poslove od države, a onda ih se još i financira. Most je, još u ožujku 2018., uputio Prijedlog izmjene Zakona o HBOR-u, tražeći upravo da se javno objave podaci korisnika kredita, a na zahtjev građana. Ovo je bio konstruktivan i koristan prijedlog, a odbijen je kako bi se nastavilo dodjeljivanje povoljnih kredita samo podobnima“, rekao je Troskot.